Iranski Revolucionarni gardijski korpus je objavio da je dron prvi put korišćen u protekle dve nedelje u napadima na američke baze i ratne brodove u regionu. Izvori kažu da je u pitanju napredna verzija standardnog modela Hadid 110, koji iranski zvaničnici smatraju jednim od svojih najjačih aduta.

Turbomlazni motor i brzo dejstvo

Glavne prednosti novog drona su brzina i tehnologija prikrivenosti. Za razliku od većine iranskih samoubilačkih dronova pokretanih propelerima, ovaj model ima turbomlazni motor koji mu omogućava da dostigne brzinu od oko 500 kilometara na sat, što ga čini najbržim poznatim iranskim dronom. Lansira se pomoću raketnog motora na čvrsto gorivo koji mu daje početno ubrzanje i visinu pre nego što se mlazni motor upali, omogućavajući brzo dejstvo na terenu.

Brzina mu daje ključnu prednost na bojnom polju. Protivvazdušna odbrana funkcioniše tako što detektuje pretnju, prati je i lansira presretač. Što je meta brža, to sistem odbrane ima manje vremena za reakciju, a novi Hadid 110 je dizajniran da skrati taj prozor i pogodi metu pre nego što neprijateljske rakete mogu da reaguju.

Aerodinamički oblik tela, bez vidljivih zakivaka ili spojeva, otežava njegovo otkrivanje na radaru, dok usisnik vazduha u obliku slova S krije lopatice motora, a spoljašnjost je presvučena materijalom koji apsorbuje radarske talase. Dron nosi bojevu glavu od 30 kilograma, ima domet od oko 350 kilometara i može da ostane u vazduhu oko sat vremena. To je dovoljno da uništi ključne ciljeve u blizini iranske obale, iako nije strateško oružje dugog dometa.

Jačanje dominacije Revolucionarne garde

Iranske tvrdnje da je avion u potpunosti domaće proizvodnje su narativ koji Teheran koristi da demonstrira svoju otpornost uprkos godinama sankcija koje su ga odvojile od zapadne tehnologije. S druge strane, pojava takvog oružja takođe menja unutrašnji balans snaga.

Balističke rakete i dronove ne kontroliše regularna vojska, već IRGC. Svaki napredak u tom arsenalu dodatno učvršćuje dominaciju Garde nad ključnim vojnim i političkim odlukama.

Zanimljivo je da se pojava novog drona poklopila sa neobičnim zatišjem u sukobu. Nakon nedelja eskalacije, obe strane su privremeno obustavile napade bez formalno proglašenog primirja. Ipak, situacija ostaje napeta: Iran drži Ormuski moreuz zatvorenim i kaže da neće dozvoliti Vašingtonu da diktira uslove.

Iransko Ministarstvo spoljnih poslova potvrdilo je da pregovara sa Omanom o upravljanju pomorskim saobraćajem kroz moreuz bez mešanja SAD, ističući da su SAD „zaglavljene u živom pesku“.

S druge strane, Donald Tramp tvrdi da je pauza u napadima prilika za nastavak pregovora, dok američkim snagama, prema procenama, počinju da nedostaju rakete presretači, upravo one koje su ključne za zaustavljanje novih iranskih letelica.