Kada je reč o broju migranata koji su vraćeni u Maroko, delegat španske vlade u Seuti nije mogao da navede tačnu cifru, navodi dnevnik "Pais".
"Objavićemo ove podatke kada ih budemo imali. U Seuti, kao što već vidite, ostalo je mnogo manje ljudi nego što ih je ušlo. Ogroman broj ljudi je otišao", rekao je Peres Trijano i potvrdio da će vlasti raditi na ubrzavanju predmeta u slučajevima osoba koje su poslednjih dana nezakonito ušle u špansku eksklavu sa ciljem da se što pre sprovede njihovo vraćanje u zemlje iz kojih su došli.
Granični prelaz Beni Enzar, jedini otvoreni prelaz u Melilji, ponovo je otvoren pre 24 sata, nakon što je bio zatvoren dan i po zbog migrantske krize, a na prelazu Tarahal, koji razdvaja Seutu od Maroka, mala grupa od desetak osoba pokušala je plivajući da uđe u špansku eksklavu.
Saobraćaj ni na jednom graničnom prelazu nije frekventan, ali se očekuje da će protok vozila i ljudi rasti u narednim satima. Ministarstvo unutrašnjih poslova Španije pojačalo je prisustvo pripadnika Civilne garde i policije kako bi se stanje na granici sa Marokom vratilo u normalu.
Predsednik stranke VOX Santjago Abaskal danas će posetiti Seutu, nakon što je za migrantsku krizu direktno optužio španskog premijera Pedra Sančeza.
Invazija na Seutu
Oko 60.000 ljudi ušlo je u četvrtak u Seutu, a policija i vojska većinu su vratili u Maroko. Međutim, na desetine osoba izgubilo je život pokušavajući da morskim putem stigne do tog grada. Reč je o organizovanoj akciji i tolerisanju marokanske strane, kaže direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović. Ističe da članice EU ni ovog puta nisu pokazale solidarnost. Kao moguće rešenje migrantske krize predlaže izgradnju sigurnih luka oko Mediterana.
Direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, rekao da ovakav nalet migranata mora biti organizovan, budući da je Seuta itekako ograđena i branjena, visokim dvostrukim ogradama sa bodljikavom žicom i uz prisustvo preko hiljadu policajaca.
Na pitanje šta je dovelo do ovako masovnog pokušaja ulaska u EU s afričkog kontinenta, s obzirom na to da je kopnena granica između Afrike i Evrope, odnosno dve španske enklave, dugačka ukupno svega oko 18,5 kilometara, Đurović je istakao da je jedan od povoda presuda španskog Vrhovnog suda u sporu o tome kako ljudi mogu da traže azil u tim enklavama, ali da je suštinski razlog mnogo dublji.
"Radi se o očaju ljudi koji nekako traže neki spas i vide na evropskoj teritoriji, između ostalog, i ove dve enklave, kao mogućnost da možda zatraže azil, možda nađu bolji život", objasnio je Đurović.
Naglasio je da ovako masovan ulazak migranata u Seutu nije mogao biti stihijski.
"Da šezdeset hiljada ljudi u nešto više od 24 časa uđe u tako branjenu enklavu... nije nešto što je slučajno i ne može da se realizuje bez dobre organizacije, pa makar i tolerisanja sa marokanske strane", rekao je Đurović.
Govoreći o šengenskim pravilima koja važe za ulazak u enklavu Seuta, s obzirom na to da se smatra da je to zapravo ulazak u EU, Đurović je objasnio da kontrola ulaska iz enklave u Španiju i dalje postoji i da prolaz nije slobodan.
"Ko god dođe u enklavu, nema mogućnost da se nesmetano domogne španskog kopna i odatle nastavi dalje, što je bio neki od argumenata drugih zemalja. Znači, u praksi to ne stoji", rekao je Đurović, objasnivši da je traženje azila moguće samo ako se u enklavu dođe morskim putem, te da su procedure stroge.
Komentari (0)