Kina je prvi put javno nagovestila da širi mrežu podzemnih silosa namenjenih interkontinentalnim balističkim raketama, prekidajući višedecenijsko ćutanje o jednom od najosetljivijih delova svog nuklearnog arsenala. Potvrda nije stigla kroz klasično saopštenje Ministarstva odbrane, već kroz dokumentarni program kineske državne televizije CCTV posvećen raketnim snagama Narodnooslobodilačke vojske Kine.

Visoki oficir inženjerske jedinice govorio je o ubrzanoj izgradnji novih podzemnih objekata i njihovoj ulozi u jačanju strateške odbrane zemlje. Peking nije objavio broj silosa, njihove tačne lokacije niti tipove raketa koji će u njima biti raspoređeni.

Izjava ipak potvrđuje višegodišnje procene zasnovane na satelitskim snimcima, prema kojima se u udaljenim oblastima severne i zapadne Kine grade velika raketna polja. Novi objekti trebalo bi da prime deo kineskih raketa najvećeg dometa, sposobnih da pogode ciljeve na drugim kontinentima.

Veći broj lansirnih položaja otežava protivniku da utvrdi gde se nalaze stvarne rakete, a gde prazni silosi namenjeni zbunjivanju izviđačkih službi. Kina tako gradi nuklearnu infrastrukturu koja treba da preživi iznenadni prvi udar i sačuva dovoljno oružja za odmazdu. Javno prikazivanje radova šalje i političku poruku da kineske strateške snage više ne žele da svoju vrednost zasnivaju isključivo na tajnosti.

Video

„Gradimo domove za rakete“

„Gradimo domove za rakete. Svaka pozicija koju završimo znači da više aduta može biti raspoređeno i ranije spremno za borbu“, izjavio je Cui Daohu, oficir inženjerske jedinice raketnih snaga, u dokumentarcu „Obezbeđivanje pobede“.

Takva formulacija predstavlja retko javno priznanje da Kina ne gradi samo pomoćnu infrastrukturu, već konkretne položaje namenjene strateškom raketnom naoružanju. Raketni silosi su duboko ukopani i utvrđeni objekti iz kojih interkontinentalne balističke rakete mogu da budu lansirane neposredno nakon prijema naređenja.

Njihova glavna prednost jeste otpornost na konvencionalne napade i deo nuklearnih udara. Protivnik koji želi da uništi arsenal pre lansiranja mora da pogodi veliki broj tačaka gotovo istovremeno, pri čemu ne može pouzdano da zna u kojim silosima se nalaze rakete.

Velika mreža položaja omogućava i primenu sistema u kojem je broj silosa veći od broja raspoloživih projektila. Rakete mogu da budu premeštane između objekata, dok satelitsko izviđanje pokušava da utvrdi koji su položaji aktivni.

Domet do drugih kontinenata

Novi silosi namenjeni su sistemima iz vrha kineskog nuklearnog arsenala. Reč je o interkontinentalnim raketama sposobnim da nose nuklearne bojeve glave i dosegnu ciljeve udaljene više hiljada kilometara.

Kineske vlasti nisu saopštile koje će rakete biti raspoređene, ali se očekuje da objekti podrže najnovije sisteme dugog dometa. Njihovo smeštanje u utvrđene položaje povećava verovatnoću da deo arsenala preživi prvi talas napada.

Dodatni silosi tako ne predstavljaju samo povećanje broja mogućih lansirnih mesta. Oni primoravaju protivnika da planira mnogo veći napad, koristi više bojevih glava i prihvati mogućnost da deo kineskih raketa ipak ostane netaknut.

Takva računica čini preventivni udar znatno rizičnijim. Čak i ograničen broj preživelih interkontinentalnih projektila mogao bi da nanese neprihvatljivu štetu napadaču.

Kina gradi punu nuklearnu trijadu

Širenje silosa samo je jedan deo ubrzane modernizacije kineskih strateških snaga. Peking istovremeno ulaže u mobilne kopnene lansere, podmornice na nuklearni pogon sa balističkim raketama i bombardere velikog dometa.

Cilj je stvaranje uravnotežene nuklearne trijade raspoređene na kopnu, moru i u vazduhu. Uništenje jedne grane arsenala ne bi uklonilo sposobnost drugih da izvrše odmazdu.

Podmornice mogu da ostanu skrivene u moru, mobilni lanseri menjaju položaje, dok silosi omogućavaju stalnu pripravnost i brzo lansiranje. Bombarderi pružaju dodatnu fleksibilnost jer mogu da budu podignuti u vazduh, preusmereni ili povučeni pre konačne odluke o napadu.

Kinesko rukovodstvo nastavlja da tvrdi da nuklearno oružje služi isključivo odvraćanju i da zemlja ostaje privržena politici da ga neće prva upotrebiti. Vašington širenje silosa posmatra kao dokaz da Peking želi znatno veći i otporniji arsenal nego ranije.

Poruka više nije sakrivena pod zemljom

Kineske vlasti decenijama su objavljivale veoma malo informacija o položajima, brojnosti i organizaciji svojih nuklearnih snaga. Odluka da oficir raketnih snaga sada javno govori o izgradnji silosa pokazuje promenu u načinu na koji Peking koristi sopstvenu vojnu tajnost.

Potpuno skriven arsenal otežava protivniku procenu, ali ne mora uvek da proizvodi dovoljno snažno odvraćanje. Delimičnim otkrivanjem kapaciteta Kina pokazuje da poseduje dovoljno objekata, tehnologije i industrijske snage za dugotrajnu nuklearnu konkurenciju.

Novi silosi zato imaju dvostruku ulogu. Pod zemljom štite rakete od napada, dok njihovo javno priznanje iznad zemlje upozorava Vašington da bi svaki pokušaj uništenja kineskog arsenala zahtevao napad na sve veći broj utvrđenih i potencijalno praznih ciljeva.