Deset posada Su-30SM2 iz sastava Baltičke flote izvelo je seriju dnevnih i noćnih misija u kojima su gađani simulirani komandni punktovi, inženjerijska utvrđenja, ljudstvo i koncentracije vojne tehnike.

Piloti su u određenim zonama najpre procenjivali situaciju na zemlji, a zatim koristili avionske bombe i nevođene rakete protiv ciljeva pune veličine. Vežbe nisu izvođene na bilo kom ruskom poligonu, već u enklavi smeštenoj između Poljske i Litvanije, prostoru u kojem se ruska avijacija i NATO lovci redovno susreću na relativno malim udaljenostima.

Upravo tamo je smešten i prvi puk koji je početkom 2022. počeo prelazak na Su-30SM2, najnoviju verziju porodice Su-30 uvedenu u rusku službu. Avioni iz Kalinjingrada poslednjih godina postali su jedni od najaktivnijih Su-30SM2 u zemlji, kako u vežbama udara po kopnenim ciljevima, tako i tokom presretanja i praćenja NATO aviona iznad Baltika.

Početkom 2025. susretali su se sa španskim F-18 raspoređenim u Litvaniji, a nakon promene rotacije i sa francuskim Rafalima. Nova gađanja zato imaju širi značaj od obične vežbe bombardovanja, jer prikazuju kako Rusija u jednoj od svojih najosetljivijih oblasti uvežbava upotrebu lovaca koji istovremeno mogu da vode vazdušnu borbu i napadaju ciljeve na zemlji.

Slična aktivnost zabeležena je i početkom juna, kada je više od deset aviona učestvovalo u simuliranim napadima na ciljeve povezane sa snagama NATO-a.

Kalinjingrad kao isturena vazdušna tačka

Položaj Kalinjingradske oblasti daje tamošnjim vazduhoplovnim jedinicama drugačiju ulogu od većine baza u unutrašnjosti Rusije. Enklava izlazi na Baltičko more, graniči se sa Poljskom i Litvanijom i nalazi se neposredno uz prostor u kojem NATO održava stalnu rotaciju borbenih aviona.

Rusija je u toj oblasti tokom godina izgradila gustu mrežu protivvazdušne odbrane, obalskih raketnih sistema, pomorske avijacije i drugih jedinica Baltičke flote. Su-30SM2 uklapa se u tu strukturu kao višename­nski lovac koji može da deluje i protiv vazdušnih i protiv kopnenih ciljeva.

Tokom najnovije vežbe piloti nisu samo izvodili rutinske letove i navigacione zadatke. Prema Baltičkoj floti, posade su morale da pronađu i procene ciljeve, zatim izvedu bombardovanje i raketne napade na položaje koji su predstavljali neprijateljske komandne centre, utvrđenja, ljudstvo i tehniku.

Gađanja su izvođena i noću, čime je simuliran rad u uslovima smanjene vidljivosti i mogućeg dejstva protivničke protivvazdušne odbrane.

Prvi puk sa novom verzijom Su-30

Su-30SM2 u Kalinjingradu koristi 4. gardijski puk mornaričke jurišne avijacije sa aerodroma Černjahovsk. Ta jedinica je početkom 2022. postala prvi ruski puk koji je počeo prelazak na novu verziju lovca.

SM2 nije potpuno novi avion, već duboko modernizovana evolucija Su-30SM sa ciljem približavanja dela njegovih sistema lovcu Su-35. Jedan od glavnih razloga za takav pristup bila je standardizacija ruske borbene flote i smanjenje troškova održavanja više različitih varijanti.

Najvažnija promena je ugradnja motora AL-41F-1S, istog pogonskog agregata koji koristi Su-35. Time je Su-30SM2 dobio snažniji motor i veću zajedničku logističku osnovu sa jednim od glavnih ruskih lovaca za vazdušnu nadmoć.

AL-41F-1S spada među najsnažnije pogonske agregate ugrađene u operativne lovce četvrte generacije. Njegova primena na Su-30SM2 nije samo pitanje performansi, već i pokušaj da se smanje razlike između platformi koje su ranije koristile različite motore i deo različite opreme.

Susreti sa F-18 i Rafalima

Blizina NATO baza znači da su Su-30SM2 iz Kalinjingrada mnogo češće izloženi neposrednom kontaktu sa zapadnim lovcima nego avioni raspoređeni duboko u Rusiji.

Početkom februara 2025. godine zabeleženi su njihovi susreti sa španskim F-18 koji su tada delovali iz vazduhoplovne baze Šauljaj u Litvaniji. Španska rotacija završena je početkom aprila, kada su njihovo mesto preuzeli francuski Rafali.

Nakon toga su i Rafali ulazili u susrete sa ruskim Su-30SM2 u baltičkom vazdušnom prostoru.

Su-30SM2 nije lovac pete generacije i nema stelt karakteristike aviona F-35 koji se sve više pojavljuju u evropskim vazduhoplovstvima NATO-a. Njegova prednost leži u drugačijoj filozofiji konstrukcije: velikom trupu, velikoj količini goriva, nosivosti, snažnim motorima i mogućnosti upotrebe velikih senzora i raketa dugog dometa.

U odnosu na F-18 i Rafal, ruski avion raspolaže većim prostorom za radar, gorivo i teško naoružanje. Dvoseda konfiguracija dodatno omogućava da se deo zadataka tokom složenijih udara ili vazdušne borbe podeli između pilota i drugog člana posade.

Vežbe se ponavljaju u kratkim intervalima

Najnovija gađanja nisu izolovan događaj. Početkom juna Baltička flota već je izvela vežbu sa Su-30SM2 u kojoj su posade simulirale udare na ciljeve povezane sa snagama NATO-a.

Tada je saopšteno da je u zadacima učestvovalo više od deset aviona i oko 100 pripadnika letačkog i kopnenog osoblja iz kombinovanog vazduhoplovnog puka mornaričke avijacije.

Krajem jula usledila je nova faza, ovog puta sa deset posada i stvarnom upotrebom avionskih bombi i nevođenih raketa. Ciljevi su predstavljali komandne punktove, utvrđene položaje, ljudstvo i oklopna vozila, dok su misije izvođene tokom dana i noći.

Tako su u periodu od svega nekoliko nedelja Su-30SM2 iz Kalinjingrada dva puta korišćeni u većim vežbama udara na zemlji, dok istovremeno ostaju deo vazdušne komponente koja se gotovo svakodnevno nalazi nasuprot NATO lovcima raspoređenim u Litvaniji.