Indijski tanker polako je nestajao pod površinom Crvenog mora, nedugo pošto ga je pogodio projetil ispaljen sa položaja jemenskih Huta, čiji se sukob sa ostatkom Jemena, Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, posle meseci zatišja, ponovo rasplamsao.

Nekolicina od 14 članova posade broda "Faise Nur Oliva" zadržano je u bolnici pošto su ih iz mora izbavili mornari jemenskih vlasti i prebacili do luke Moka.

U bolnici u tom gradu već se nalazilo tridesetak ranjenih u odvojenom napadu Huta, čije su mete bili objekti u ovoj luci, uključujući pristanište, kranove, vodovod i bolnicu koja je izgrađena saudijskim donacijama.

Serija napada svela je izvoz saudijske nafte na oko 1,5 miliona barela dnevno, odnosno dvostruko manje nego pre početka akcija Huta, koji su, istovremeno, zabranili prolaz kroz moreuz Bab el Mandeb brodovima koji prevoze energente iz Saudijske Arabije.

Jemen

Bez obzira na probleme u Ormuskom moreuzu, napade na rafinerije i blokadu Bab el Mandeba, saudijski Aramko je u drugom kvartalu zaradio 33 milijarde dolara, odnosno za trećinu više nego u istom periodu prošle godine.

Rat u Jemenu, novo poglavlje

Nova runda sukoba u Jemenu počela je pošto je Saudijska Arabija ispalila salvu projektila na aerodrom u Sani, na koji je u tom trenutku sletao avion koji je predstavnike Huta vozio sa sahrane iranskog verskog lidera Alija Hamneija.

Avion je, zatim, preusmeren ka luci Hodeida, a dve rivalske jemenske vlade - iz Sane i Adena, mesece ćutanja zamenile su ratnom retorikom.

Ministar odbrane međunarodno priznate vlade u Adenu, general Taher el Akili preuzeo je odgovornost za napad, navodeći da je aerodrom u Sani bombardovan kako bi se sprečilo sletanje iranskog aviona.

Huti su, odmah, uzvratili borbenim pokličem "smrt Americi" i raspalili po Izraelu, Saudijskoj Arabiji, brodovima u Bab el Mandebu i rivalskim frakcijama u Jemenu.

Jemen se, suštinski, raspao krajem 2014. godine kada su Huti zauzeli prestonicu, Sanu i zbacili prethodnu vlast. Od tada, kontrolišu severni deo države, dok je uticaj nad ostatkom zemlje podeljen između snaga koje, vojno i finansijski, podržavaju Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Deo teritorije kontroliše i lokalna podružnica Al kaide.

Huti, Palestinci, Iran...

Ključni akteri, uz pomoć Ujedinjenih nacija, postigli su dogovor o prekidu vatre pre četiri godine, ali su se stvari dramatično promenile posle upada Hamasa u Izrael u oktobru 2023. godine i akcija izraelske vojske koje su usledile.

Huti su, u znak podrške Palestincima, ispalili stotine projektila i dronova ka Izraelu, dok je američka i izraelska avijacija dvadesetak puta bombardovala njihove položaje i lansere raketa.

U prethodne tri godine, Huti su u nekoliko navrata uspevali da u potpunosti zatvore moreuz Bab el Mandeb, čime su velike brodarske kompanije naterali da umesto Sueckog kanala brodove preusmere ka Rtu dobre nade.

Samo Amerikanci su, za ovo vreme, potrošili oko milijardu dolara za bombardovanje 800 ciljeva u Jemenu. Operacija "Raf rajder" (Rough Rider) osmišljena je kako bi se Huti onemogućili da ometaju plovidbu Crvenim morem, što je Trampova administracija proglasila ”uslugom Evropljanima”, pošto oni trpe najveću štetu od blokade ovog plovnog puta.

Trampova akcija protiv Huta izazvala je prilično podozrenje među američkim vojnim analitičarima, koji su Belu kuću upozorili da slični, šest godina dugi pokušaji Saudijske Arabije, nisu doneli nikakve rezultate.

Najveći problem, napadi Huta napravili su u Crvenom moru, gde su suštinski dramatično poremetili pomorski saobraćaj i brodarske kompanije naterali na 6.500 kilometara duži put oko Rta dobre nade.

Vraćajući pomorski saobraćaj na rutu koja je u velikoj meri napuštena posle otvaranja Sueckog kanala 1869. godine, Huti se smatraju direktnim krivcima za značajna povećanja cena prevoza i osiguranja, ali i velika kašnjenja isporuka.