Podaci Centralne banke Rusije pokazuju da povlačenje novca nije počelo u avgustu. Tokom jula iz banaka je povučeno oko 7,3 milijarde dolara, dok je u junu iznos premašio 4,5 milijardi.

„Washington Post“ navodi da na ponašanje štediša utiču intenzivirani ukrajinski napadi dronovima, ali i strah dela stanovništva da bi vlasti mogle da posegnu za depozitima kako bi obezbedile dodatni novac za finansiranje rata.

Takav scenario za sada nije potvrđen i predstavlja strah koji se navodi kao jedan od mogućih razloga povlačenja novca.

Iz Sberbanke upozoravaju na ogroman odliv

Taras Skvorcov, visoki zvaničnik Sberbanke, najveće ruske banke, izjavio je da bi ukupna povlačenja tokom ove godine mogla gotovo dvostruko da premaše količinu novca povučenu tokom prve godine rata u Ukrajini.

Prema navodima teksta, problemi se već osećaju kroz smanjenu likvidnost banaka, dok finansijski sektor istovremeno trpi pritisak zbog rasta nenaplativih kredita.

Jedan bivši visoki ruski finansijski zvaničnik opisao je atmosferu među građanima kao sve nervozniju, ocenjujući da bi ljudi mogli da zaključe da je sigurnije držati gotovinu nego novac u bankama.

Strah od ograničenja podizanja novca

Aleksandra Prokopenko, bivša savetnica Centralne banke Rusije, smatra da aktuelna povlačenja pokazuju pad poverenja dela stanovništva u finansijski i bankarski sistem.

Ona je kao jedan od razloga navela strah da bi država mogla da nacionalizuje depozite.

Prokopenko smatra da je takav scenario malo verovatan, ali nije potpuno isključila mogućnost da vlasti, ukoliko situacija postane ozbiljnija, uvedu ograničenja za povlačenje novca.

Odliv premašio nivo iz 2022. godine

Prema podacima navedenim u tekstu, tokom ove godine iz sistema je već povučeno više od 24,7 milijardi dolara, odnosno dva biliona rubalja, koliko je povučeno tokom prve godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

Tada je samo tokom prve dve nedelje iz sistema izašlo oko 23 milijarde dolara. Ruske vlasti reagovale su uvođenjem kontrole kapitala i snažnim povećanjem kamatnih stopa.

Ovoga puta nisu samo građani ti koji pomeraju novac.

Velike kompanije takođe pokušavaju da deo kapitala sklone van domašaja ruskih regulatora zbog straha od mogućeg oduzimanja imovine. Prema podacima Centralne banke, tokom drugog kvartala 2026. iz Rusije je prebačeno više od 9,4 milijarde dolara.

Skvorcov je upozorio da se veliki odliv beleži iz meseca u mesec i da se situacija neće poboljšavati ukoliko se trend nastavi.

Bankama nedostaje novac za državne obveznice

Posledice se, prema navodima teksta, osećaju i na planovima ruske vlade da preko državnih obveznica prikupi dodatna sredstva.

Ministarstvo finansija prošlog meseca moralo je da otkaže planirana izdanja obveznica, dok Skvorcov tvrdi da problemi sa likvidnošću znače da brojne banke nemaju dovoljno novca za njihovu kupovinu.

Craig Kennedy, nekadašnji potpredsednik za investiciono bankarstvo u Bank of America Merrill Lynch, a danas istraživač Davis centra Univerziteta Harvard, ocenio je da su ponovljeni problemi sa izdavanjem državnih obveznica tokom rata veoma loš signal.

Smenjen ekonomista državne banke

Pritisak na ruske finansije postao je posebno osetljiva tema nakon smene Andreja Klepača, glavnog ekonomiste VEB-a, jedne od najvećih državnih banaka.

Klepač je prethodno ocenio da Rusija ne može da pobedi u ratu iscrpljivanja dok Ukrajina ima podršku Zapada.

On je upozorio da ruski troškovi rastu i odbacio očekivanja da će doći do jednostavnog ekonomskog sloma Ukrajine.

Kriza sa gorivom dodatno povećala nervozu

Finansijski pritisak poklopio se sa ukrajinskom kampanjom napada dronovima na ruska naftna postrojenja.

Prema tvrdnjama iz teksta, pogođen je značajan deo rafinerijskih kapaciteta, što je dovelo do ozbiljnih problema na tržištu goriva.

Centralna banka je u junu ograničila očekivano smanjenje kamatnih stopa zbog bojazni da bi rast cena goriva mogao dodatno da podstakne inflaciju.

Pritisak se proširio i na tržište obveznica, gde su prinosi na desetogodišnje državne hartije dostigli oko 17 odsto.

Istovremeno je budžetski deficit od januara do jula dostigao 6,46 biliona rubalja, odnosno oko 76,1 milijardu dolara. To je znatno iznad 3,8 biliona rubalja, koliko je bilo planirano za čitavu godinu.

Strah od novih zaplena imovine

Dodatnu nervozu izazivaju prethodne nacionalizacije i zaplene privatne imovine.

Prema podacima ruskih tužilaca navedenim u tekstu, država je samo prošle godine preuzela imovinu vrednu oko 51,5 milijardi dolara.

U junu je zaplenjena imovina vredna oko 7,6 milijardi dolara povezana sa Vadimom Moškovičem, osnivačem Rosagra, nakon njegovog hapšenja i optužbi za veliku prevaru.

Među biznismenima koji su prethodno ostali bez imovine navode se i nekadašnji vlasnik moskovskog aerodroma Domodedovo Dmitrij Kamenščik i Konstantin Strukov, koji je kontrolisao jedan od najvećih rudnika zlata u zemlji.

Ruska ekonomija usporila

Prema podacima iz teksta, ruska privreda stagnirala je tokom prve polovine 2026. godine, dok je rast BDP-a usporio na 0,3 odsto, sa 1,2 odsto u istom periodu prethodne godine.

Deo ekonomista smatra da usmeravanje bankarskih kredita ka vojnoj proizvodnji dodatno pritiska civilni deo ekonomije, posebno u kombinaciji sa visokim kamatnim stopama i inflacijom.

Situaciju je donekle ublažio rast cena nafte. Prihodi države od nafte i gasa u julu porasli su 60 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine, ali su od početka godine do kraja jula ipak bili 11 odsto niži nego godinu ranije.

Na udaru i bogati Rusi

Ukrajinski napadi, prema navodima teksta, pogađaju i imovinu velikih ruskih kompanija.

Pored rafinerija, meta su bila skladišta Vajldberisa, najveće ruske internet prodavnice. Navodi se da je od 18. jula pogođeno više od 20 skladišta, dok pojedine procene govore o milijardama dolara uništene robe i infrastrukture.

Jedan moskovski poslovni direktor tvrdi da ljudi koji imaju mogućnost pokušavaju da prebace novac iz zemlje, iako je zbog državnih ograničenja to sve teže.

Kao jedan od načina navodi se otvaranje brokerskih računa u Kazahstanu, Kirgistanu i Jermeniji, odakle kapital zatim može da bude investiran na drugim tržištima.

Neobične poruke iz vrha sistema

Zabrinutost zbog finansijskih posledica rata poslednjih nedelja počela je da se čuje i kroz javne nastupe pojedinih visokih ruskih zvaničnika.

Čelnik Sberbanke German Gref krajem juna rekao je da svi žele da se rat što pre završi.

Početkom avgusta gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin usprotivio se zahtevima da se ekonomija još snažnije podredi ratnim potrebama.

On je upozorio da bez normalnog funkcionisanja civilne ekonomije nema ni poreskih prihoda ni prihoda stanovništva, što bi na kraju moglo da ugrozi i sposobnost države da finansira rat.

Masovno povlačenje novca zato postaje još jedan pokazatelj pritiska pod kojim se nalazi ruski finansijski sistem. Ključno pitanje biće da li će se odliv nastaviti istim tempom i kakve će poteze vlasti i Centralna banka povući ukoliko se trend ne zaustavi.

Izvor: Kurir / Index.hr / The Washington Post