Rasprava je otvorena posle velikog izbornog uspeha AfD-a u Saksoniji-Anhaltu 6. septembra, gde je stranka osvojila 43,8 odsto glasova i 39 od ukupno 83 poslanička mesta, ubedljivo više od svih konkurenata, ali bez apsolutne većine.

U centru spora nalazi se Konferencija predsednika vlada saveznih pokrajina, odnosno MPK, forum na kojem premijeri svih 16 nemačkih pokrajina usaglašavaju zajedničke stavove o finansiranju, migracijama, energetici i drugim pitanjima od zajedničkog interesa.

Za većinu odluka tog tela već sada je potrebna kvalifikovana većina od 13 od 16 pokrajina. Međutim, za pojedina finansijska i ustavna pitanja i dalje je potrebna jednoglasnost.

Upravo se sada razmatra mogućnost da se prostor za veto dodatno suzi i da se još neke odluke koje trenutno zahtevaju saglasnost svih pokrajina ubuduće donose sa 13 glasova.

Strah od „orbanizacije“

Prema izvorima upoznatim sa razgovorima, jedan od razloga za promenu jeste bojazan da bi eventualna vlada AfD-a u Magdeburgu mogla da koristi jednoglasnost za blokiranje odluka ostalih pokrajina.

Jedan od izvora takav scenario opisao je kao pokušaj da se izbegne „orbanizacija“ Konferencije.

Izraz se odnosi na praksu nekadašnjeg mađarskog premijera Viktora Orbana, čija je vlada tokom njegovog mandata koristila pravilo jednoglasnosti u Evropskom savetu kako bi zaustavljala ili odlagala pojedine odluke Evropske unije.

Orban više nije premijer Mađarske – njegov Fides poražen je na parlamentarnim izborima u aprilu 2026, a novu vladu od maja predvodi Peter Mađar.

Plan o promeni pravila za sada nije usvojen i razgovori među pokrajinama još traju.

AfD već ostao bez predsedavanja konferencijom

Ovo nije prvi potez nemačkih pokrajina posle izbora u Saksoniji-Anhaltu.

Ta pokrajina trebalo je 1. oktobra da preuzme jednogodišnje predsedavanje Konferencijom predsednika vlada, prema unapred utvrđenoj rotaciji.

Međutim, posle izborne pobede AfD-a odlazeći premijer Saksonije-Anhalt Sven Šulce iz CDU-a odustao je od preuzimanja funkcije, navodeći neizvesnost oko formiranja nove vlade.

Svih 16 premijera potom je jednoglasno odlučilo da Rajna-Palatinat ostane na čelu Konferencije još godinu dana, pa je Saksonija-Anhalt preskočena u rotaciji.

AfD je taj potez oštro kritikovao.

Zamenik saveznog predsednika stranke Stefan Meler optužio je druge partije da menjaju dosadašnju praksu jer ne žele da AfD dobije uticaj koji mu, prema njegovom tumačenju, pripada posle izborne pobede.

Formiranje vlasti još nije završeno

AfD je pobedio na izborima, ali još nema obezbeđenu većinu za formiranje vlade.

Stranka Ulriha Zigmunta ima 39 mandata, dok je za većinu u parlamentu od 83 poslanika potrebno najmanje 42.

Ostale stranke pokušavaju da pronađu model za formiranje vlasti bez AfD-a. SPD je pozvao CDU, Zelene, Levicu i BSW na razgovore o mogućnosti izbora nestranačkog ili nadstranačkog premijera, dok je CDU odbio taj poziv.

Sam Zigmunt poručio je da namerava da se kandiduje za premijera ukoliko uspe da obezbedi stabilnu većinu u parlamentu.

Rezultat izbora je, međutim, već promenio odnose među nemačkim pokrajinama.

Najpre je Saksonija-Anhalt ostala bez planiranog predsedavanja njihovim najvažnijim koordinacionim telom, a sada se razmatra i dodatno ograničavanje odluka za koje bi jedna pokrajina mogla da uloži veto.