Kada je reč o pregovorima između Rusije i Evrope, Mihal je istakao da bi visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas trebalo da bude uključena u taj proces, pored već najavljenih pet evropskih zemalja i čelnika Evropskog saveta i Evropske komisije.

Kako je naveo Mihal u danas objavljenom intervjuu za Raporter, Rusija postavlja maksimalističke zahteve kako bi zbunila evropske zemlje i odložila postizanje dogovora o prekidu sukoba u Ukrajini.

"Ovo je samo kupovina vremena i skretanje naše pažnje. Jer Evropa konačno ima plan koji funkcioniše. Imamo plan koji podrazumeva da treba da pomognemo Ukrajini i izvršimo pritisak na Rusiju", rekao je Mihal.

On je istakao da je poruka sa samita EU bila jasna i da evropski lideri žele da razgovaraju isključivo o miru u Ukrajini, a ne o evropskoj bezbednosnoj arhitekturi.

Prema njegovim rečima, Putinov pristup podrazumeva postavljanje niza pitanja o bezbednosti evropskog kontinenta, čime se evropske zemlje uvlače u raspravu o temama koje odgovaraju ruskoj strani.

"Svi su rekli da evropska bezbednosna arhitektura nije stvar Rusije, već naša. O tome moramo da odlučujemo mi, a ne oni", naglasio je estonski premijer.

Nemački list "Bild" i "Njujork tajms" ranije su objavili da je Rusija iznela zahteve za promenu bezbednosnog sistema u Evropi, uključujući povlačenje baza NATO-a iz baltičkih država i izlazak Švedske i Finske iz Alijanse.

Mihal je rekao da tokom razgovora sa evropskim liderima o najnovijim pregovorima nije čuo upravo te konkretne zahteve, ali da mu je preneto da je Moskva ponovila svoje dugogodišnje maksimalističke pozicije. Dodao je da su Finska i Švedska odlučile da pristupe NATO-u upravo zbog ruske invazije na Ukrajinu.

"Niko nema utisak da je Putin iskren kada govori da želi mir i da je spreman da zaustavi ubijanje u Ukrajini", ocenio je Mihal.

Estonski premijer naveo je i da su se on i ostali lideri EU dogovorili o tome ko će predstavljati Evropu u budućim mirovnim pregovorima, koji bi mogli da budu održani već za dve nedelje u Abu Dabiju.

Pregovarački tim trebalo bi da čine savetnici za nacionalnu bezbednost pet evropskih zemalja, Velike Britanije, Francuske, Nemačke, Italije i Poljske, kao i predstavnici Evropskog saveta i Evropske komisije.

Mihal je ocenio da takav dogovor ostavlja mogućnost da u pregovorima učestvuje i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas, bivša estonska premijerka.

Prema njegovim rečima, dogovoreno je da Evropski savet predstavlja njegov predsednik Antonio Košta, a Evropsku komisiju predsednica Ursula fon der Lajen ili visoka predstavnica Kaja Kalas.

Mihal je podržao i inicijativu nemačkog kancelara Fridriha Merca da se saglasnost na naredni višegodišnji budžet EU uslovi učešćem svih članica u finansiranju pomoći Ukrajini.

"Moramo da budemo u tome zajedno, jer se Ukrajina bori za nas, a novac je najmanja cena. Oni plaćaju svojim životima", zaključio je estonski premijer.

BONUS VIDEO

video