Liderka francuskog Nacionalnog okupljanja, Marin Le Pen, osuđena je na četiri godine zatvora zbog pronevere javnih sredstava, uz dve godine uslovne kazne i novčanu kaznu od 100.000 evra.

Mnogi desničarski političari, uključujući Žordana Bardela, predsednika Le Penove stranke, smatraju da je presuda politički motivisana i da predstavlja napad na francusku demokratiju.

Odluka suda uključuje i zabranu Marin Le Pen da se kandiduje na svim budućim izborima, uključujući i predsedničke izbore 2027. godine.

To je izazvalo veliku podelu u političkom spektru

Box: Francuske
.

Desničarski političari poput Erika Zemura osudili su presudu, naglašavajući da Le Pen ima pravo da se kandiduje na izborima, dok su iz Komunističke partije Francuske pozvali na poštovanje presude i zakona.

Erik Sioti, poslanik iz redova francuskih republikanaca, ocenio je da je presuda pokazatelj urušavanja francuske demokratije, jer je, kako tvrdi, "favorizovani kandidat" sada sprečen da se kandiduje.

Stranka Nepokorena Francuska, s druge strane, osudila je odluku suda i najavila da će se protiv nje boriti na izborima i na ulicama.

Evropski lideri takođe nisu ostali ravnodušni.

Zeleni su istakli da Le Pen mora da odsluži kaznu kao i svaki drugi građanin, dok je italijanski desničarski političar Mateo Salvini kritikovao presudu, rekavši da je to pokušaj da je izbace iz političkog života.

Mađarski premijer

Box: Viktor Orban
izrazio je solidarnost sa Le Pen, dok je španski lider Santijago Abaskal poručio da će glas francuskog naroda i dalje biti prisutan.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov takođe je komentarisao presudu, upozorivši na trendove u Evropi koji se udaljavaju od demokratskih normi.

Peskov je istakao da Rusija neće mešati u unutrašnje stvari Francuske, ali je naglasio zabrinutost zbog političkog procesa u evropskim prestonicama.

Alo.rs/Tanjug

BONUS VIDEO

Box: Video