Na prvi pogled, činilo se da je u pitanju sasvim obična tinejdžerka iz generacije Z — bleda, nasmejana, u farmerkama i modernoj jakni, koja žuri na sastanak. Međutim, ono što je 17-godišnja Olivija Haselrot zaista radila tog dana u gradu Strengnesu, zapadno od Stokholma, bilo je sve osim bezazleno.
Kako otkriva Daily Mail, snimci sigurnosnih kamera kasnije su pokazali da je devojka nosila kanister benzina i plastičnu kesu sa stiroporom – smrtonosnu kombinaciju za izradu zapaljive smese nalik napalmu. Mešavina tih materijala stvara lepljivu masu koja prilikom gorenja prouzrokuje užasne opekotine i ne može se ugasiti.

Prema navodima tužilaštva, Olivija nije išla na sastanak – već je bila deo mafijaške akcije, osmišljene da zapali skrovišta suparničkih bandi. Tog kobnog dana zapaljeno je čak sedam lokacija, a noć je obeležila serija eksplozija koja je označila otvoreni rat bandi za kontrolu tržišta droge u Švedskoj.

Ko su „Zelene devojke“?

Takozvane „Zelene devojke“ (Green Girls) postale su novo oružje švedskih bandi. Radi se o mladim devojkama koje zbog svoje mladosti, nevinog izgleda i čistog policijskog dosijea deluju potpuno nesumnjivo. Idealne su za zadatke poput kupovine hemikalija, transporta droge ili nošenja eksploziva.

Ako je, poput Olivije, devojka etnička Šveđanka iz mirnog predgrađa, sa „anđeoskim“ izgledom, to je – kako kažu istražitelji – „dodatni bonus“.

Na sudu, tužioci nisu uspeli da dokažu da je Olivija direktno sastavila sve bombe, ali je osuđena za izradu jedne – korišćene u napadu prethodne noći. Tada je greškom zapaljena kuća starijeg bračnog para, Ingemara i Kristine Vikander, koji su za dlaku izbegli smrt.

Vikander je kasnije rekao da ih je „spasila sreća“, jer se probudio u trenutku kada je „eksplozija obasjala ceo kvart“. Olivija je, međutim, sledećeg jutra mirno otišla u školu i na suđenju tvrdila da nije bila svesna težine svojih postupaka zbog ADHD-a.

Od manikira do pokušaja ubistva

Istražitelji veruju da je Olivija u sve ušla zbog novca – kako bi sebi priuštila garderobu i manikir. Ipak, sud je prema njoj bio šokantno blag: poslata je u vaspitni dom na samo godinu dana, iz kojeg je već puštena.
„To je Švedska“, suvo je prokomentarisao jedan advokat, aludirajući na blagu kaznenu politiku prema mladima.

Čak i u liberalnim krugovima u Švedskoj sve više se priznaje da je epidemija bandi direktna posledica neuspele migrantske politike. Decenijama unazad, zemlja je primala stotine hiljada migranata sa Bliskog istoka i Afrike, bez efikasnih programa integracije. Danas te zajednice čine okosnicu kriminalnih mreža koje su Švedsku pretvorile u evropsku prestonicu oružanih napada i ubistava.

Do skoro, nasilne bande činili su gotovo isključivo mladići iz geta. Ali nova istraživanja pokazuju da žene sve češće postaju ključne ulogarke u kriminalnim strukturama, jer ih policija ređe sumnjiči i lakše propušta.

Bande vrbuju devojke preko Instagrama

Žene u švedskom podzemlju danas imaju višestruke uloge – pakuju drogu, kriju oružje, regrutuju nove članove, pa čak i organizuju napade.
Advokatica Evin Četin, poznata po istraživanjima mafije, otkriva da bande sada ciljano traže „etničke Šveđanke plave kose i plavih očiju“ koje deluju nevino.

Regrutacija se odvija preko društvenih mreža, naročito Instagrama, gde se objavljuju oglasi koji otvoreno traže „klivare“ – plaćene ubice.
Jedan od oglasa koji je Četin pokazala glasi:

„Hitno: traži se klivare za Vekše, 100.000 kruna (oko 8.500 evra).“
Drugi oglas nudi „dobru platu“ za devojke spremne da iskoriste svoj izgled i šarm kako bi namamile suparničke gangstere u zamku – gde ih čeka prebijanje ili smrt.

Ispovest bivše „kraljice droge“

Jedna od prvih „Zelenih devojaka“ bila je Natali Klokars (28), ćerka sirijskog migranta koji je postao ključni igrač u trgovini narkoticima.
Još kao devojčica svedočila je očevom brutalnom svetu – jednom je kući doneo odsečenu ruku čoveka koji mu se zamerio.

Do 19. godine Natali je i sama počela da koristi kanabis, a uskoro i da diluje. Pod brendom „Green Girl“, sagradila je čitavu mrežu od 3.000 klijenata iz visokih slojeva Stokholma. Novac je trošila na luksuzna putovanja, skupu odeću i brze automobile.

„Bila sam prava Sugar Mama“, kaže danas kroz gorak osmeh.
Ali 2019. godine sve se urušilo – policija je zaplenila glavni kanal snabdevanja, bande su se međusobno obračunale, a Natali je oteta jer nije htela da plati „reket“. Dok su joj mučili prijatelja pred očima, bila je u drugom mesecu trudnoće. Tada je odlučila da napusti kriminal zauvek.

Danas sarađuje sa socijalnim službama i pomaže mladim devojkama da ne završe kao ona. Iako ima manje od 30 godina, kaže da se „vremena drastično menjaju“.
„Nekada su mafijaši bar poštovali žene. Sada su devojke potrošna roba. Ne želim da moja ćerka odrasta u ovoj zemlji“, zaključuje.

Novi uzori: od ABBA-e do mafijašica

Savremene tinejdžerke u Švedskoj sve češće smatraju da je lakše zaraditi krijući pištolj nego čisteći sneg pred komšijinom kućom.
Njihovi uzori više nisu muzičke ikone poput Agnete i Ani-Frid iz grupe ABBA, već devojke sa Instagrama – obučene u skupu odeću, sa oružjem u ruci i svežnjevima novčanica.
Ali, iza glamura krije se jeziva istina: svaka od njih je „zelena“ – naivna, iskorišćena i zamenljiva.