Prema istraživanju sprovedenom širom Evrope, svako četvrto dete ima višak kilograma, a od toga, jedno od deset je gojazno.

Statistike su naročito zabrinjavajuće u južnoj Evropi, gde gotovo svako peto dete živi s gojaznošću, stanjem koje povećava rizik od dijabetesa, raka, srčanih oboljenja, moždanog udara i drugih hroničnih bolesti u odraslom dobu.

Istraživanje koje je SZO sprovodila od 2022. do 2024. godine, obuhvatilo je podatke oko 470.000 dece uzrasta od šest do devet godina u 37 zemalja. Naučnici su za više od 150.000 dece prikupili dodatne informacije o porodičnim i zdravstvenim navikama, prenosi Juronjuz.

Roditelji ne slušaju lekare

Ukupno gledano, dečaci češće imaju problem s gojaznošću nego devojčice, 13 odsto naspram devet odsto, pokazalo je istraživanje. SZO navodi da su stope gojaznosti u nekim zemljama poslednjih godina doduše stabilne, ali da to ne pruža utehu.

„Prekomerna težina i gojaznost među decom i dalje su alarmantno visoke i nastavljaju da ugrožavaju zdravlje sadašnjih i budućih generacija“, rekao je Kremlin Vikramasinge, stručnjak za ishranu, fizičku aktivnost i gojaznost u evropskoj kancelariji SZO.

Izveštaj je takođe pokazao da roditelji dece s viškom kilograma često potcenjuju njihovu težinu. Ukupno 66 odsto roditelja dece s prekomernom težinom smatralo je da njihovo dete ima normalnu težinu, ili čak da je mršavo.

Ishrana dece širom Evrope generalno je loša: na primer, samo 32 odsto dece svakodnevno jede povrće.

Istovremeno, nezdrava hrana je veoma zastupljena: 41 odsto dece jede slatkiše, 29 odsto pije gazirane sokove, a 16 odsto konzumira slane grickalice više od tri puta nedeljno. Postoje i razlike u zavisnosti od socioekonomskog statusa jer deca čiji su roditelji obrazovaniji imaju tendenciju da se zdravije hrane.

Zanimljivo je da je gotovo svaki roditelj naveo da mu je dete fizički aktivno barem jedan sat dnevno, a 89 odsto dece spava najmanje devet sati noću, a oba faktora važna su za dečje zdravlje.

Manje neta, više sporta

Međutim, mnogi mališani provode mnogo vremena uz mobilne telefone, televizore i komunikaciju na društvenim mrežama, navodi se u izveštaju.

Ukupno 42 odsto dece provodi najmanje dva sata dnevno pred ekranom radnim danima, dok vikendom taj procenat skače na 78 odsto. Vreme provedeno uz ekrane veće je među dečacima i decom čiji roditelji imaju niži nivo obrazovanja.

SZO preporučuje da zemlje preduzmu korake kako bi stvorilo zdravije okruženje za decu, uključujući poreze na zaslađene napitke i nezdravu hranu, više nutritivne standarde za školske obroke i politike koje podstiču fizičku aktivnost.