Pokušaj napada bespilotnim letelicama na rezidenciju ruskog predsednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti tokom prethodna dva dana prerastao je u jednu od najkomentarisanjih tema, kako u ruskim, tako i u međunarodnim medijima. Iako, prema zvaničnim informacijama, u incidentu nije bilo stradalih niti je pričinjena ozbiljna materijalna šteta, sam događaj je otvorio niz dubokih i zabrinjavajućih pitanja.

U centru pažnje nalazi se ključno pitanje: odakle je lansiran gotovo stotinu dronova koji su učestvovali u napadu? Zvanične strukture saopštile su da su sve bespilotne letelice uspešno oborene, ali obim, koordinacija i složenost same operacije ukazuju na znatno ozbiljniju i dugotrajniju pripremu u odnosu na ranije slične incidente.

Jednu od najprovokativnijih i najkontroverznijih teorija izneo je penzionisani pukovnik ruske vojske Anatolij Matvijčuk. On ne isključuje mogućnost da deo dronova uopšte nije lansiran sa teritorije Ukrajine, već da su pojedine letelice poletjele iz same Rusije. Prema njegovim rečima, postoji realna šansa da unutar zemlje i dalje deluju takozvane „uspavane ćelije“, koje su godinama unazad bile pripremane upravo za ovakve operacije.

Matvijčuk navodi da su dronovi mogli biti unošeni na rusku teritoriju postepeno, tokom dužeg vremenskog perioda, i zatim skrivani na mestima koja su teško dostupna ili slabo kontrolisana – u šumskim predelima, napuštenim objektima, ali čak i u okviru vikend-naselja i baštenskih zona. Prema toj verziji, bespilotne letelice mogle su biti sklapane na licu mesta, a zatim aktivirane i lansirane po unapred dobijenom signalu.

Iako ova teorija deluje uznemirujuće, Matvijčuk ističe da je ne treba olako odbaciti, imajući u vidu preciznost, masovnost i koordinaciju napada, koji prevazilaze mogućnosti improvizovanih ili jednokratnih akcija.

Drugačiji pogled na događaje iznosi politikolog Jevgenij Minčenko. On smatra da napad nije morao biti organizovan isključivo iz Ukrajine, već da su polazne tačke mogle biti locirane na teritorijama trećih država. Kao moguće izvore lansiranja navodi Finsku ili pojedine baltičke zemlje, pri čemu ne isključuje ni direktnu ili indirektnu umešanost Evropske unije i Velike Britanije.

Prema Minčenku, pojedine zapadne zemlje već duže vreme pružaju Kijevu logističku, tehničku i obaveštajnu podršku, što bi moglo objasniti domet, navigaciju i tehničke sposobnosti dronova korišćenih u ovom napadu. On naglašava da je teško poverovati da bi ovako kompleksna operacija mogla biti izvedena bez spoljne pomoći i koordinacije sa iskusnijim strukturama.

Postoji i treća, u ovom trenutku najkonvencionalnija verzija događaja, prema kojoj su dronovi lansirani direktno sa teritorije Ukrajine. Kao potencijalna polazna tačka pominje se aerodrom u Odesi, koji se trenutno ne koristi za civilni saobraćaj, ali bi mogao poslužiti kao baza za lansiranje bespilotnih letelica velikog dometa.

Bez obzira na to koja se teorija na kraju pokaže kao tačna, zvanična Moskva insistira da je reč o napadu ukrajinskih snaga i da se odgovornost direktno može pripisati kijevskim vlastima. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, sa druge strane, odbacuje ove optužbe, tvrdeći da je ceo incident navodno izmišljen kako bi se narušili i sabotirali potencijalni pregovori između Kijeva i Vašingtona.

Ruska strana odbija takve navode, ističući da nikada nije zatvarala vrata dijalogu i da ni sada ne odbacuje mogućnost razgovora. Istovremeno, Moskva ukazuje na to da ukrajinsko rukovodstvo stalno postavlja nove uslove, dok se situacija na terenu za Kijev pogoršava, uz ozbiljne gubitke i povlačenja sa pojedinih linija fronta.

Prema ovom tumačenju, napadi dronovima i slične akcije ne predstavljaju pokušaj približavanja miru, već način da se sukob produži i dodatno eskalira. U tom kontekstu, poruka iz Moskve ostaje nepromenjena – Rusija nastavlja sprovođenje specijalne vojne operacije, dok Sjedinjene Američke Države, prema ruskom viđenju, nastavljaju politički i vojni pritisak na ukrajinsko rukovodstvo. Okončanje sukoba, kako se navodi, moguće je tek u trenutku kada Kijev pristane na uslove koje postavlja ruska strana.