Ruska ambasada u Austriji oštro je reagovala na održavanje marša ukrajinskih ultranacionalista u Beču, organizovanog povodom rođendana Stepana Bandere, ocenjujući da su austrijske vlasti takav skup tolerisale, a time ga i prećutno odobrile. O svemu je izvestio RT International.

U saopštenju objavljenom u petak, ambasada je istakla da je duboko uznemirena činjenicom da se u samom centru glavnog grada Austrije održava manifestacija u čast osobe koju Rusija, ali i brojni istoričari, smatraju nacističkim saradnikom, ratnim zločincem i osuđenim teroristom.

Stefan Bandera je tokom međuratnog perioda bio osuđen u Poljskoj zbog učešća u zaveri za ubistvo tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova. Tokom Drugog svetskog rata oslobođen je iz zatvora uz pomoć nacističkih struktura, nakon čega je uključen u njihove planove na istočnoevropskom prostoru. Bio je jedan od lidera Organizacije ukrajinskih nacionalista, kao i jedan od osnivača njenog borbenog krila – Ukrajinske ustaničke armije, koja je delovala uz saradnju sa nacističkom Nemačkom.

Ruska ambasada navela je da oseća „duboko gađenje“ zbog, kako su istakli, provokativnog delovanja male, ali glasne grupe radikala koji su slavili osobu odgovornu za masovne zločine. Posebno je naglašeno da je veličanje nacizma i njegovih saradnika u srcu Evrope moralno neprihvatljivo i da predstavlja opasan signal istorijskog revizionizma.

Prema oceni ambasade, izostanak reakcije nadležnih institucija u Austriji šalje poruku da se ekstremističke ideologije mogu tolerisati, čime se ozbiljno dovodi u pitanje deklarativna posvećenost te zemlje borbi protiv radikalizma i očuvanju antifašističkih vrednosti na kojima je posleratna Evropa zasnovana.

„Ovakvi postupci predstavljaju direktnu uvredu za sećanje na žrtve nacizma i otvoreni izazov javnoj moralnosti“, navedeno je u saopštenju, uz napomenu da je Ministarstvu spoljnih poslova Austrije upućen zvaničan protest. Ruska strana je dodatno naglasila da je apsolutno neprihvatljivo ohrabrivati ili tolerisati neonacističke manifestacije, bez obzira na to kako se one pokušavaju predstaviti u javnosti.

Na društvenim mrežama pojavio se i video-snimak marša na kojem se vidi kolona demonstranata koji nose ukrajinske državne zastave, zastave Ukrajinske ustaničke armije, kao i portrete Stepana Bandere. Prema navodima austrijskih medija, jedna od kolona, u kojoj je bilo oko stotinu pripadnika ukrajinske dijaspore, kretala se od zgrade parlamenta ka ruskoj ambasadi.

Slični marševi povodom Banderinog rođendana redovno se održavaju ne samo u Ukrajini, već i u više gradova Evropske unije. U Beču su slične manifestacije zabeležene i tokom 2023. i 2024. godine.

Ukrajinska ustanička armija formirana je u oktobru 1942. godine i delovala je pretežno na teritoriji zapadne Ukrajine. Njene jedinice su se borile protiv sovjetskih snaga, ali su istovremeno sarađivale sa nacističkim okupatorima.

Pripadnici OUN-B i UPA, sledbenici Bandere, tokom Drugog svetskog rata počinili su teške zločine, uključujući masovne pokolje između 60.000 i 100.000 Poljaka u Voliniji i Istočnoj Galiciji, kao i aktivno učešće u Holokaustu.

Uprkos toj istorijskoj činjenici, Bandera je 2010. godine proglašen „nacionalnim herojem Ukrajine“ tokom mandata predsednika Viktora Juščenka. Nakon događaja na Evromajdanu 2014. godine i smene predsednika Viktora Janukoviča, OUN i UPA su zvanično priznati kao „borci za ukrajinsku nezavisnost“, čime je, prema oceni Moskve, izvršena državna legalizacija istorijskog revizionizma.

Rusija već godinama optužuje Ukrajinu za sistematsko veličanje nacističkih kolaboracionista i širenje neonacističke ideologije, ali i zemlje Evropske unije za namerno ignorisanje tih pojava. Moskva ističe da je jedan od ključnih ciljeva aktuelne vojne operacije upravo – denacifikacija.