Evropa se suočava sa sve većom ratnom napetošću, posebno u svetlu najnovijih dešavanja u vezi sa Ukrajinom i Rusijom. Strah od moguće globalne katastrofe najviše zahvata Baltik, Skandinaviju i Nemačku, dok se brojne zemlje pripremaju za potencijalne ruske odmazde. U nastavku pročitajte detalje o tome kako evropske zemlje reaguju na rastuću napetost.

Nemačka kao ključno središte NATO-a

Nemačka se pozicionira kao glavni logistički centar NATO-a u slučaju eskalacije sukoba. Prema planu pod nazivom Operationsplan Deutschland, ova zemlja će služiti kao baza za prihvat stotina hiljada NATO vojnika, uz obezbeđivanje opreme, hrane, lekova i drugih resursa potrebnih za podršku frontu. Plan, koji ima više od 1.000 strana, detaljno razrađuje strategije mobilizacije vojske, privrede i građanstva u slučaju rata. Nemačke vlasti intenzivno sarađuju s kompanijama na razvijanju kriznih scenarija, dok se stanovništvo informiše o načinima ponašanja u slučaju sukoba.

Povlačenje ambasada i evropske mere

Gotovo sve zapadne zemlje odlučile su da prekinu rad svojih ambasada u Kijevu, povlačeći osoblje u očekivanju mogućih ruskih udara. Prve su to učinile Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, a ubrzo su im se pridružile Italija, Grčka i druge države. Finska je, u pripremi za moguće ratno stanje, pokrenula veb-sajt namenjen pružanju informacija stanovništvu, dok Švedska distribuira brošure s uputstvima za ponašanje u kriznim situacijama.

Ruski predsednik Vladimir Putin dodatno je izazvao zabrinutost širom Evrope objavom izmena u ruskoj vojnoj doktrini, kojima se omogućava brža upotreba nuklearnog oružja. Ovaj potez, ocenjen kao signal odlučnosti Moskve, prati intenziviranje podrške Ukrajini od strane Zapada, posebno kroz dostavu naoružanja dugog dometa.