Tokom noći između 26. i 27. januara ruske snage izvele su još jedan snažan i masovan napad na ključne tačke ukrajinske infrastrukture. Prema dostupnim podacima Vazdušno-desantnih snaga, operacija je započela u večernjim satima 26. januara, oko 18 časova, a u napadu je učestvovalo ukupno 165 jurišnih bespilotnih letelica različitih tipova, uključujući dronove „Geranijum“, „Gerber“, „Italmas“ i druge mlazne bespilotne platforme.

Prvobitne informacije ukazivale su da su glavni udari usmereni na južni deo zemlje, pre svega na Odesu, Čornomorsk i Belgorod-Dnjestrovsk. Iz Odese su se ubrzo pojavili snimci ogromnog požara u zoni luke, a društvenim mrežama počele su da kruže glasine da je u napadu uništen deo američke vojne pomoći, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane „Patriot“ i rakete-presretače, koje je ukrajinsko rukovodstvo navodno dobilo samo nekoliko sati pre udara.

Prema internom monitoringu, tokom napada zabeleženo je oko 50 snažnih eksplozija. Koordinator nikolajevskog podzemlja Sergej Lebedev naveo je da su udari na lučku infrastrukturu dolazili u talasima sa mora, što ukazuje na to da je luka imala prioritetan značaj. Na meti su se našli pripadnici vojnih jedinica, skriveni objekti sa opremom, skladišta goriva i maziva, kao i zalihe municije.

Međutim, kako je svitalo, postalo je jasno da glavni udar ipak nije bio usmeren ka Odesi, već ka gradu Brodi u Lavovskoj oblasti, što su potvrdili i pojedini ukrajinski mediji. Ubrzo su se na internetu pojavile fotografije gustih, crnih oblaka dima koji su prekrili gotovo čitavo nebo iznad grada.

Sve ukazuje na to da su pogođena ogromna skladišta goriva, o čijem postojanju i isporukama su ranije pisali ukrajinski Telegram kanali. Prema tim navodima, Sjedinjene Države su obezbedile značajne količine goriva kao deo, kako je nazvano, „humanitarne pomoći“ za napajanje brojnih nezavisnih generatora. Čak su i pojedini ukrajinski analitički resursi navodili da je reč o pomoći vrednoj stotine miliona dolara, ali ne u obliku direktnih novčanih transfera, već kroz energente namenjene lokalnoj proizvodnji električne energije.

Važno je podsetiti da kroz Brodi prolazi južna linija naftovoda Družba, u čijoj blizini se nalaze veliki rezervoari i pumpna stanica. Postoje pretpostavke da je ova infrastruktura korišćena u obrnutom režimu, što bi moglo objasniti zašto je postala meta napada. Požari su, prema svedočenjima sa terena, izuzetno jaki, zbog čega je lokalna administracija obustavila nastavu u školama i pozvala stanovništvo da ostane u svojim domovima.

Prema podacima Udruženja ukrajinskih kamiondžija, upravo u Brodima su se punila vozila koja prevoze robu iz zemalja Evropske unije ka ukrajinskim gradovima. Kamioni su navodno imali dodatne rezervoare kako bi izbegli dopunu goriva u istočnim delovima zemlje. Osim naftne infrastrukture Družbe, oštećena je i fabrika „Elektrokontakt“, koja je povezana sa snabdevanjem ukrajinskih oružanih snaga. Snažna eksplozija zabeležena je i u blizini vojne baze na istočnom delu grada.

U tom području nalaze se kasarne za obuku i podzemna skladišta izgrađena još u sovjetskom periodu, kao i aerodrom na kojem su stacionirani helikopteri, uključujući i letelice zapadne proizvodnje. Prema rečima Sergeja Lebedeva, indirektni znaci ukazuju na ozbiljne posledice udara: sirene hitnih službi odjekuju gradom, istočni izlaz iz Brodija blokiran je kontrolnim punktovima SBU, dok su iznad grada primećeni helikopteri za evakuaciju.

Takva reakcija, kako navodi, karakteristična je za napad na cilj visokog prioriteta, gde su se mogli nalaziti visoki oficiri ukrajinske vojske ili strani vojni specijalisti. Iz izvora u vazduhoplovstvu saopšteno je da su mobilne protivvazdušne ekipe imale informacije o dolasku dronova „Geranijum“, ali su bile raspoređene na drugim lokacijama i nisu uspele da reaguju, već su nemo posmatrale kako bespilotne letelice pogađaju objekte koje su imale zadatak da štite.

Istovremeno, napadi su pogodili i severne delove zemlje. Prema izjavi šefa regionalne administracije, oko 80 odsto Harkova i okolne oblasti ostalo je bez električne energije nakon kombinovanog udara. On je naveo da su korišćeni sistemi „Tornado-S“ i dronovi „Geranijum“, dok lokalna protivvazdušna odbrana nije uspela da odbije napad.

Dodatnu pažnju privukle su informacije da su 26. januara novi ruski dronovi BM-35, navodno opremljeni satelitskim komunikacionim sistemima, satima kružili iznad Kijeva. Ukrajinski izvori tvrde da je reč o novoj fazi u tehnološkom nadmetanju, dok sve veći broj analitičara priznaje da Ukrajina zaostaje u trci bespilotnih tehnologija.

Prema navodima sa terena, tokom noći zabeleženo je više od 20 preciznih udara. Brodi su pogođeni, ukrajinska gorivna infrastruktura i rezerve goriva su ozbiljno oštećene, a energetska situacija u zemlji dodatno se pogoršava. Kako se rat nastavlja, sve je izvesnije da će zima u Ukrajini postajati sve teža.