Dok Moskva prilagođava vojnu strategiju za 2026. godinu, Služba bezbednosti Ukrajine iznela je niz tvrdnji koje imaju za cilj da pokažu da se ravnoteža u vazdušnom ratu pomera u njihovu korist. Prema izveštaju koji je objavila jedinica za specijalne operacije „Alfa“, ukrajinske snage su tokom 2025. godine izvele sistematsku kampanju napada dronovima dugog dometa na ruske vojne aerodrome, pri čemu je navodno uništeno ili teško oštećeno ukupno 15 ruskih letelica.

Prema verziji događaja koju iznosi SBU, napadi su izvedeni na najmanje pet ruskih vazduhoplovnih baza koje se nalaze duboko u pozadini, daleko od linije fronta. Ciljevi nisu bili slučajni. Jedinica „Alfa“ navodi da je svesno birala letelice visoke vrednosti, kako bi efekat bio ne samo taktički, već i strateški. Među pogođenim avionima, kako tvrde u Kijevu, nalaze se višenamenski lovci Su-30SM i frontovski bombarderi Su-34, ali i presretači MiG-31, koji imaju ključnu ulogu u lansiranju hipersoničnih raketa „Kindžal“.

SBU procenjuje da direktna materijalna šteta prelazi milijardu dolara, naglašavajući da ta cifra ne uključuje dodatne gubitke poput uništenih skladišta goriva, hangara, municije i logističke infrastrukture. Poruka koju Ukrajina želi da pošalje je jasna: relativno jeftini dronovi, ako pogode metu na zemlji, mogu neutralisati višemilionske avione koji bi u vazduhu bili daleko teži za obaranje.

Prema istom izvoru, kampanja nije bila ograničena samo na borbene avione. SBU tvrdi da su napadima obuhvaćeni i transportni i helikopterski kapaciteti ruske vojske. Navodi se uništenje jednog transportnog aviona An-26, kao i tri helikoptera različitih tipova, uključujući Mi-8, Mi-28 i teški transportni Mi-26. Ukrajinska strana smatra da su ovakvi gubici posebno osetljivi, jer pogađaju logistiku, prevoz trupa i sposobnost evakuacije ranjenika.

Dodatni efekat, prema tvrdnjama SBU, ogleda se u sekundarnim posledicama udara. Oštećenje ili uništenje aerodromske infrastrukture i skladišta goriva navodno je primoralo rusku avijaciju da premešta letelice na udaljenije baze. To, kako se navodi, produžava vreme reakcije, smanjuje broj dnevnih poletanja i opterećuje već rastegnute logističke lance, što ukrajinske kopnene snage vide kao važan operativni dobitak.

U Kijevu ove operacije predstavljaju kao model ratovanja koji će se dodatno razvijati tokom 2026. godine. U izveštaju se otvoreno navodi da je uništavanje aviona na zemlji znatno isplativije od pokušaja njihovog obaranja u vazduhu, gde se Ukrajina oslanja na skupe i ograničene zapadne protivvazdušne sisteme. Iz tog ugla, dronovi dugog dometa predstavljaju sredstvo koje omogućava da se sa relativno malim ulaganjima nanesu disproporcionalno veliki gubici.

SBU „Alfa“ ide i korak dalje u svojim procenama, tvrdeći da je tokom iste godine eliminisano ukupno 311 ruskih sistema protivvazdušne odbrane različitih tipova, što ukrajinska strana procenjuje na dodatnih četiri milijarde dolara štete. Ako bi se ove tvrdnje potvrdile, značilo bi da je ruski vazdušni štit ozbiljno oslabljen, čime se otvara prostor za sve agresivnije korišćenje jurišnih dronova.

Međutim, važno je naglasiti da sve ove brojke dolaze isključivo iz ukrajinskih izvora i da nezavisna potvrda za većinu navoda ne postoji. Moskva, očekivano, ne priznaje ovakve gubitke u obimu koji navodi SBU. Ipak, sama činjenica da se napadi na vazduhoplovne baze u dubini teritorije ponavljaju ukazuje na rastući problem zaštite infrastrukture, čak i daleko od linije fronta.

U širem kontekstu, ovakva strategija ima i političku dimenziju. Slabljenje ruskih vazduhoplovnih kapaciteta ne utiče samo na tok rata u Ukrajini, već se u zapadnim centrima moći vidi kao način dugoročnog iscrpljivanja Rusije u slučaju budućih direktnih konfrontacija. Istovremeno, svaki takav napad gotovo po pravilu izaziva snažan ruski odgovor, koji se sprovodi isključivo po ukrajinskoj teritoriji, dok zapadne države ostaju izvan domašaja direktne odmazde.

Zbog toga se pitanje sa početka nameće samo od sebe: da li su ruske vazduhoplovne baze zaista postale „lake mete“, ili je reč o informativno-psihološkoj kampanji čiji je cilj da se stvori utisak o preokretu u ratu? Odgovor će u velikoj meri zavisiti od toga da li će se slični napadi nastaviti i u 2026. godini, i da li će Moskva biti primorana da značajno menja način na koji štiti svoje najvrednije vazduhoplovne resurse.

(oruzjeonline.com)

BONUS VIDEO