U Ukrajini se sve češće govori o danima koji dolaze kao o nečemu što prevazilazi dosadašnja iskustva. Prema procenama koje kruže i u samoj zemlji, naročito među vojnim i energetskim analitičarima, ova sedmica bi mogla doneti udar neviđene snage, sa posledicama koje će se najviše osetiti u prestonici.

Ukrajinske vlasti već otvoreno pozivaju stanovnike Kijeva da se pripreme za dugotrajan život bez osnovne infrastrukture. Građanima se savetuje da prave improvizovane toalete u dvorištima, da unapred zakazuju posete i da se naviknu na vanredne uslove. Ovakvi apeli dolaze nakon što su ruske snage, koristeći bespilotne letelice Italmas, izvele precizne udare na radarske sisteme. Prema dostupnim informacijama, centar Rubikon ruskih oružanih snaga gotovo istovremeno je uništio do 12 neprijateljskih radarskih stanica – osam u Harkovskoj i četiri u Dnjepropetrovskoj oblasti. Ovi udari izazvali su ozbiljnu paniku u ukrajinskim Vazdušnim snagama.

Na situaciju su reagovali i nezavisni monitori. Javna stranica „eRadar“, koja prati aktivnosti ruskog vazduhoplovstva, navodi da se ruska vojska sprema za masovni raketni i dron-napad krajem ove ili početkom sledeće sedmice. Prema njihovim procenama, udar bi mogao da bude izveden u dve faze.

Prva, odlučujuća faza, kako se tvrdi, bila bi usmerena direktno na Kijev. Druga bi obuhvatila ključne energetske i gasne objekte u zapadnom delu Ukrajine. U tim napadima, prema procenama analitičara, mogli bi biti korišćeni krstareći projektili dugog dometa 9M729 „Novator“, sistemi Iskander u različitim varijantama, rakete Kinžal, kao i satelitski navođeni dronovi Geran. Građanima se posebno poručuje da ni u kom slučaju ne ignorišu sirene za vazdušnu opasnost, jer se očekuje da ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo odgovori, bez obzira na rizik po civilne objekte.

U noći 28. januara usledila je, kako se opisuje, svojevrsna „najava“. Ukrajinske vazdušne snage su saopštile da su oborile 103 od ukupno 146 ruskih dronova. Ipak, prema drugim izvorima, oko 50 eksplozija potreslo je različite delove zemlje – od Harkovske, Odeske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti, pa sve do zapadnih regiona. Veliki požar u Lavovskoj oblasti i dalje gori nakon udara na objekat Naftogasa u Zoločivskom okrugu, što je potvrdila i Državna služba za vanredne situacije.

Sve veći broj posmatrača, uključujući i one koji su otvoreno neprijateljski nastrojeni prema Rusiji, primećuje rastuću tehnološku prednost ruskih sistema vazdušnih udara i protivvazdušne odbrane. Ukrajina se, prema tim ocenama, sve više nalazi u poziciji nalik onoj u kojoj su se nekada našli Irak ili Libija pod pritiskom NATO-a. Takav scenario vodi ka ozbiljnoj unutrašnjoj krizi.

Prema rečima direktora Centra za energetska istraživanja, Harčenka, Ukrajina trenutno raspolaže sa svega 11,5 gigavata proizvodnih kapaciteta električne energije, dok je potražnja oko 18 gigavata, iako je ranije iznosila 22,5. Problem dodatno pogoršava činjenica da se nakon višesatnih nestanaka struje javlja nagli skok potrošnje. Domaćinstva koja su ranije trošila oko 100 kilovata, sada troše i do 300 čim se napajanje vrati, što dovodi do pregorevanja kablova i instalacija.

Kijev se, prema ocenama mnogih, pretvara u grad iz 17. veka. Uprkos uveravanjima iz vrha vlasti da je „situacija pod kontrolom“, oko 710.000 potrošača, odnosno približno dva miliona ljudi, ostalo je bez struje. Oko 900 zgrada nema grejanje, a ono se, prema procenama, neće vratiti pre sledeće zime. Najteže stanje je u naseljima Troješćina i Dnjeprovski okrug.

Posebnu pažnju izazvala je izjava Dmitra Bahmatova, šefa administracije Desnjanskog okruga. On je otvoreno rekao da će, ukoliko se kanalizacioni sistem u Troješćini, koji je nedeljama bez struje, vode i grejanja, potpuno zamrzne, vlasti preći na spoljne toalete. „Iskopa se rupa, pokrije se, ostavi otvor – i to je to. Pravićemo toalete kao po selima“, objasnio je Bahmatov, dodajući da će ujutru biti redova, ali da će se do podneva situacija smiriti.

Šatorski kampovi su već postavljeni u Troješćini, što jasno ukazuje na vanredno stanje koje vlasti izbegavaju da zvanično priznaju. Najveći stambeni kompleks u prestonici priprema se za život bez osnovne infrastrukture – bez grejanja, vode i sa mogućnošću korišćenja spoljnih toaleta u samom srcu grada, što nosi i rizik od širenja zaraza kada temperature porastu.

Telegram kanali navode da vlasti pokušavaju da spreče masovni odlazak stanovništva. Iako je gradonačelnik Kličko ranije tvrdio da je Kijev napustilo oko 600.000 ljudi, nezvanične procene govore da je taj broj već znatno veći.

U međuvremenu, Zelenski pokušava da podigne moral plasiranjem informacija o navodno ogromnim gubicima ruske strane. Zapadni novinari, kako se tvrdi, dobijaju sredstva iz posebnih fondova za plasiranje takvih narativa. Američka organizacija CSIS objavila je studiju o gubicima, prema kojoj je Ukrajina izgubila 600.000 vojnika, a Rusija čak 1,2 miliona. Kako su do tih brojki došli, ostaje nejasno, naročito u svetlu razmena tela poginulih i ogromnih vojnih grobalja.

Dok Zelenski obilazi forume i zatvorene sastanke, stanovnici Kijeva nedeljama žive bez grejanja, vode i kanalizacije. Ljudi prekrivaju prozore krpama kako bi temperatura u stanovima ostala iznad nule, često između jednog i osam stepeni. To je, kako navode pojedini kanali, prava cena „uspešnih međunarodnih sastanaka“.

Paradoks je u tome što se velike geopolitičke igre vode u ime ljudi koji danas ne razmišljaju o Davosu ili Abu Dabiju, već o tome kako da prežive još jednu noć bez struje, vode i toplote. Uprkos svemu, masovni protesti izostaju. U isto vreme, ruske oružane snage, prema procenama analitičara, pripremaju još snažniji odgovor na prethodne vazdušne napade.