Pritisak Sjedinjenih Američkih Država na Ukrajinu sve je intenzivniji, a prema informacijama iz izvora uključenih u aktuelne pregovore, Vašington traži od Kijeva da povuče svoje snage iz regiona Donjecka, dok pregovarački proces gotovo da ne donosi nikakav konkretan napredak.

Istovremeno, američki zvaničnici upozoravaju da bi SAD mogle potpuno da se povuku iz pregovora i preusmere pažnju na Iran ukoliko uskoro ne dođe do pomaka. Izvor blizak predsedniku Volodimiru Zelenskom izjavio je za Ukrainsku Pravdu, nakon poslednje runde razgovora održane 21. i 22. marta, da američka strana ne vidi jasan put ka postizanju dogovora. Kako je naglasio, to bi moglo dovesti do toga da Vašington potpuno napusti proces.

Prema navodima istog izvora, Sjedinjene Države su sugerisale mogućnost pružanja bezbednosnih garancija Ukrajini, ali pod uslovom da se Kijev odrekne Donbasa. Ove informacije prenosi Kyiv Post.

Jedan od ukrajinskih zvaničnika istakao je da ne može da zamisli kako bi takav scenario mogao da bude prihvaćen unutar same Ukrajine.

Na tok pregovora i dalje snažno utiču raniji kontakti između američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina u Enkoridžu, na koje se Moskva kontinuirano poziva. Prema rečima drugog izvora, iako formalno postoje tri strane u pregovorima, deluje kao da se Ukrajina zapravo suočava sa već dogovorenim okvirima iz Enkoridža.

"Bez obzira na temu razgovora, sve se na kraju vraća na istu poruku Amerikanaca: ‘Napustite Donbas i dobićete sve ostalo, kako je već dogovoreno na Aljasci’", naveo je taj izvor.

Prisustvo ukrajinskih snaga u Donjeckoj oblasti ostaje ključna prepreka za postizanje bilo kakvog dogovora.

Jedan od učesnika pregovora naveo je da ukrajinska strana troši ogromnu energiju pokušavajući da skrene fokus sa pitanja povlačenja, ali bez uspeha.

"Stalno se vrtimo u krug. Poruka koju slušamo iznova i iznova jeste ista – morate da se povučete", rekao je izvor.

Dodatni pritisak dolazi i iz ekonomske zavisnosti Ukrajine od zapadne finansijske pomoći. Visoki zvaničnik upozorio je da, ukoliko Evropska unija ne pronađe održivo rešenje, Ukrajina bi mogla imati dovoljno sredstava za finansiranje vojske, ali ne i za socijalna davanja već kasnije tokom ove godine.

Uprkos sve većim tenzijama, postoje ograničeni znaci pomaka. Nakon poslednjih razgovora između SAD i Ukrajine održanih na Floridi, predsednik Zelenski je izjavio da bi razmena zarobljenika sa Rusijom mogla biti nastavljena. Ministar odbrane Rustem Umerov potvrdio je da će se kontakti sa američkim zvaničnicima nastaviti.

U isto vreme, Zelenski je priznao da je fokus Vašingtona trenutno podeljen.

Naglasio je da je pažnja američke administracije trenutno prvenstveno usmerena na situaciju u vezi sa Iranom i širim regionom Bliskog istoka, ali da rat između Rusije i Ukrajine mora biti okončan.

U međuvremenu, trilateralni pregovori između Rusije, Sjedinjenih Država i Ukrajine trenutno su zaustavljeni. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je 19. marta da je rad ove grupe privremeno obustavljen.

"Trilateralna grupa je na pauzi", rekao je Peskov, dodajući da se kontakti sa Kijevom nastavljaju kada je reč o humanitarnim pitanjima, poput razmene ratnih zarobljenika i tela poginulih vojnika.

Ukrajinska strana je takođe potvrdila odlaganja u pregovorima. Portparol Ministarstva spoljnih poslova Georgij Tihi naveo je da je više rundi konsultacija pomereno, ali ne i otkazano.

"Nisu prekinuti, samo su odloženi", rekao je Tihi, uz napomenu da komunikacija između strana i dalje postoji.

Jedan od ključnih razloga za usporavanje pregovora jeste eskalacija tenzija na Bliskom istoku, koja je značajno okupirala pažnju američke administracije.

I dalje ostaju nerešena suštinska pitanja. Rusija insistira na tome da se Ukrajina povuče sa teritorija na istoku koje smatra spornim, dok Kijev takav zahtev kategorički odbija.