Ukrajina ima dva meseca da ponovo pokrene mirovne pregovore ili rizikuje da Rusija dalje eskalira rat, rekao je češki predsednik Petr Pavel, upozoravajući da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da proglasi opštu mobilizaciju nakon parlamentarnih izbora, koji bi trebalo da se održe 20. septembra.

„Verujem da još uvek postoji prilika da se nastavi pritisak i pošalje jasna poruka Rusiji da smo spremni da započnemo pregovore“, rekao je penzionisani general i bivši predsednik Vojnog komiteta NATO-a za britanski „Telegraf“ tokom upravo završenog samita NATO-a u Ankari. „Rusija će održati parlamentarne izbore u septembru. Predsednik Putin verovatno neće proglasiti mobilizaciju pre njih, ali kada se izbori završe, taj prostor za delovanje će biti značajno sužen“, dodao je.

Mobilizacija bi verovatno bila veoma nepopularna među Rusima, a Pavel veruje da saveznici moraju da iskoriste trenutni pritisak na Rusiju da je prisile na mirovne pregovore u narednim nedeljama. „Rusija se trenutno suočava sa nizom unutrašnjih problema i izazova“, rekao je češki predsednik na samitu NATO-a u Ankari. „Ruska javnost se sve više okreće protiv rata. Predsedniku Putinu biće sve teže da održi unutrašnju stabilnost, i ako se ovaj pritisak nastavi, i ako Ukrajina nastavi uspešno da pogađa ciljeve duboko unutar ruske teritorije, stvoriće se uslovi u kojima će Rusija biti sklonija pregovorima“, smatra Pavel.

„Ubediti Rusiju da nema drugog izbora“

Samo u poslednjih mesec dana, podseća britanski „Telegraf“, ukrajinski dronovi su pogodili Moskvu, napali ruske tankere koji su pokušavali da isporuče gorivo na Krim i zapalili veliku rafineriju nafte u zapadnom Sibiru. Pavel kaže da NATO mora da nastavi da podržava Ukrajinu i da vrši pritisak na Moskvu da pristane na mirovne pregovore.

„Verujem da moramo da nastavimo da delujemo snažno, da pružimo Ukrajini sve što joj je potrebno da se uspešno brani, a istovremeno da koristimo sve diplomatske veštine da ubedimo Rusiju da nema drugog izbora nego da pregovara... da može nešto postići samo kroz pregovore, a ne da nastavi da gubi ratom.“

Rakete za Kijev

Među glavnim prioritetima razgovora lidera NATO-a u Ankari bilo je obezbeđivanje dodatnih raketa za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu kako bi mogla efikasnije da se suprotstavi balističkim raketnim napadima koje su pokrenule ruske snage. Pavel kaže da su predstavljeni „konkretni predlozi“ kako bi se to ostvarilo, uključujući plan Norveške da nabavi dodatne rakete zemlja-vazduh za Kijev.

Ističući važnost učenja lekcija iz ratova u Ukrajini i Iranu, Pavel je naglasio da je potrebno značajno povećati proizvodnju raketa protivvazdušne odbrane. „Ono što NATO trenutno radi jeste objedinjavanje potreba svih zemalja članica kako bi odbrambena industrija dobila barem okvirnu predstavu o obimu buduće proizvodnje i dugoročnim potrebama“, rekao je. „Ono što je sada jasno jeste da potražnja značajno premašuje proizvodne kapacitete“, napomenuo je.

Odbrambena strategija 3.0

Češki predsednik je predstavio ideju o „odbrambenoj strategiji 3.0“ za NATO koja bi zadovoljila buduće potrebe Alijanse. Prema ideji, trebalo bi održavati 30-dnevne zalihe jeftinijeg oružja sa dugim rokom trajanja. Za skuplje i retke sisteme, kao što su rakete dugog dometa i presretači, rekao je, „moramo osigurati dovoljan proizvodni kapacitet, i oni moraju biti spremni, pa čak i finansirani unapred, kako bi industrija mogla da poveća proizvodnju praktično preko noći“.

Tokom Pavelovog mandata, Češka je jedna od evropskih zemalja koja sa Francuskom razgovara o mogućem evropskom nuklearnom kišobranu. Međutim, upozorio je na stvaranje pogrešnog utiska o obimu ovih razgovora i njihovom značaju za ukupnu bezbednost Alijanse. „Nuklearna politika NATO-a ostaje na snazi i nije se nimalo promenila. Čak i iz trenutne retorike Sjedinjenih Država, koja kaže da Evropa mora da preuzme odgovornost barem za svoju konvencionalnu odbranu, proizilazi da nuklearno odvraćanje ostaje u rukama Sjedinjenih Država, koje štite sve saveznike“, zaključio je Pavel.