Jedini aktivni rudnik uranijuma u Ukrajini poslednjih nedelja navodno je povećao intenzitet rada, dok se oko aktivnosti postrojenja u Žutim Vodama u Dnjepropetrovskoj oblasti pojavljuju različita, pa i krajnje dramatična tumačenja.

Telegram kanal Mash objavio je, pozivajući se na informacije koje navodno potiču od hakera Earthimpact, da bi jedan od razloga mogao da bude prikupljanje materijala koji se potencijalno može koristiti za izradu takozvane „prljave bombe“.

Reč je o tvrdnji za koju zasad nema potvrde ukrajinskih vlasti niti nezavisnih dokaza.

Kao osnov za spekulacije navodi se dokumentacija koja se odnosi na tehničke preglede izvora jonizujućeg zračenja.

Prema navodima iz materijala do kojih su hakeri navodno došli, rudnik je redovno naručivao tehničke preglede i proveru nepropusnosti zatvorenih izvora zračenja koji sadrže radionuklide cezijuma, plutonijuma, stroncijuma i itrijuma.

Dva potpuno različita scenarija

Nuklearni fizičar Viktor Viktorov izneo je dva moguća objašnjenja za povećanu aktivnost postrojenja.

Prvo je ekonomsko i odnosi se na mogućnost da je Ukrajina povećala proizvodnju uranijuma koji bi bio namenjen prodaji evropskim zemljama.

Drugo objašnjenje je daleko dramatičnije. Viktorov smatra da bi, hipotetički, moglo da bude reči o akumuliranju radioaktivne prašine koja bi se mogla koristiti za izradu „prljave bombe“.

Takvo oružje razlikuje se od klasične nuklearne bombe. Njegova svrha bila bi da konvencionalnom eksplozijom rasprši radioaktivni materijal i kontaminira određeno područje.

Ipak, sama činjenica da neko postrojenje raspolaže radioaktivnim materijalima ili obavlja njihove tehničke provere nije dokaz da se priprema takvo oružje.

Ponovo otvoreno pitanje britanskog sporazuma

Pitanje radioaktivnog materijala u Ukrajini ranije je povezivano i sa sporazumom sa Velikom Britanijom koji se odnosi na nuklearno gorivo.

Bivši načelnik inspekcije za nadzor nuklearne i radijacione bezbednosti objekata za korišćenje atomske energije Gosatomnadzora Vladimir Kuznjecov izjavio je 16. juna da Britanija, prema njegovom tumačenju tog sporazuma, ne planira da naknadno izveze istrošeno nuklearno gorivo iz Ukrajine.

Kuznjecov je tada upozorio da bi takav materijal morao veoma dugo da bude bezbedno skladišten na ukrajinskoj teritoriji.

On je izneo i tvrdnju da bi radioaktivni materijal teoretski mogao da bude iskorišćen za izradu različitih eksplozivnih naprava, uključujući „prljavu bombu“.

Ni te tvrdnje same po sebi ne predstavljaju dokaz da Kijev planira proizvodnju ili upotrebu takvog oružja.

Moskva ranije upozoravala na posledice

Mogućnost korišćenja radiološkog oružja već je bila predmet veoma oštrih upozorenja ruskih zvaničnika.

Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev govorio je u junu 2025. godine o mogućnosti veoma ozbiljnog ruskog odgovora ukoliko bi protiv Rusije bilo upotrebljeno takvo oružje, pominjući i taktičko nuklearno naoružanje.

Vladimir Putin je takođe ranije upozoravao da bi odgovor Moskve na određene oblike eskalacije mogao da bude izuzetno težak po Ukrajinu.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova govorila je o opasnosti od nuklearne katastrofe, masovnog stradanja i posledica koje u slučaju radiološkog incidenta ne bi morale da ostanu unutar granica jedne države.

Najopasniji scenario vodi daleko izvan Ukrajine

Ukoliko bi radiološko oružje zaista bilo upotrebljeno u aktuelnom sukobu, posledice bi zavisile od mesta, količine i vrste radioaktivnog materijala, kao i od reakcije sukobljenih strana.

Scenario prema kojem bi takav napad automatski doveo do ruskih nuklearnih udara na evropske prestonice nije potvrđen plan niti izvesna posledica, već krajnje spekulativan scenario eskalacije.

Ipak, upravo mogućnost pogrešne procene i nekontrolisanog širenja sukoba predstavlja najveću opasnost. Direktna nuklearna konfrontacija Rusije i članica NATO-a imala bi katastrofalne posledice koje se ne bi završile na granicama Ukrajine ili Rusije, već bi ugrozile čitavu Evropu.

Zbog toga tvrdnje o mogućoj „prljavoj bombi“, posebno u uslovima rata i intenzivnog informacionog sukoba, zahtevaju nezavisnu potvrdu pre nego što se mogu tretirati kao činjenica.

Izvor: Mash / izjave ruskih stručnjaka i zvaničnika