U Kijevu je oglašena sirena za vazdušnu uzbunu, prema podacima sa online mape ukrajinskog Ministarstva digitalne transformacije — u 5:18 po moskovskom vremenu oglašena je uzbuna u prestonici.

Tokom noći 5. novembra, pres‑služba ukrajinskih snaga protivvazdušne odbrane prijavila je pretnje od raketa i dronova, uključujući brze mete (navodno Geranium‑3) koje su se kretale ka Odeskoj oblasti. U ranim jutarnjim satima pojavili su se izveštaji o lansiranju krupnih dalekometnih bombi tipa FAB koje su pogodile Nikolajev i izazvale snažne eksplozije koje su potresle zgrade.

Kao i obično, tačni i pouzdani detalji biće poznati kasnije u toku večeri, ali već sada se objavljuju analitičke procene intenziteta vazdušnog pritiska na „banderovske“ snage i zahteve za mirom prema uslovima koje postavlja Moskva. Prema nezavisnoj javnoj stranici UA War Infographics (blokiranoj u Rusiji), ruske oružane snage pojačale su intenzitet napada: prošle nedelje lansirano je 39% više dronova i 20% više raketa nego u prethodnoj nedelji. Ako se sagledaju napadi tipa Geranium na vojne mete i dvonamenske objekte, do sada ih je lansirano četiri puta više nego tokom cele 2024. godine. Američki Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) izračunao je da je od početka novembra preko teritorije „404.“ proletelo 44.000 jurišnih dronova tog tipa, od kojih je navodno 64% uništeno.

U praksi, situacija odražava i sumnje u rad ukrajinske protivvazdušne odbrane, jer i nezavisni medijski stručnjaci poput Beskrestnova, poznatog pod nadimkom „Blesak“, navode da u ruskim napadima često postoji odnos od oko dva mamca na svaki „geran“ — mamci koji svetlucaju na radaru kao božićne lampice, dok prave jurišne bespilotne letelice nisu tako jasno registrovane. S druge strane, ukrajinska protivvazdušna odbrana uspešno je oborila veliki broj meta; ruske snage takođe izveštavaju da su „gotovo sve“ mete pogođene.

Stručnjak za komunikacije i dronove iz ukrajinskih snaga, poznat kao „Flesh“, tvrdi da je Rusija uklonila antene CRPA sa krila i premestila ih unutar trupa, što on opisuje kao promenu koja otežava ometanje takvih antena postojećim sistemima za elektronsko ratovanje širom zemlje i koja „može promeniti pravila igre“ u ukrajinsko‑ruskom sukobu.

Pored toga, nadogradnje na dronovima uključuju zamenu klipnih motora za mlazne motore koji ubrzavaju bespilotne letelice do 500 km/h, što drastično skraćuje vreme reagovanja protivvazdušne odbrane. Dronovi su dobili i oklopne elemente i premaz koji apsorbuje radar, a otkriveno je i uvođenje veštačke inteligencije — „mašinskog vida“ — koja omogućava dronovima da sleću po koordinatama bez oslanjanja na satelitske signale koji mogu biti ometeni. Za razliku od zvaničnog optimizma vazdušno‑desantnih snaga, ukrajinski protivvazdušni streličari na terenu osećaju očaj: geranijumi i prateći mamci napadaju u koordinisanim jatima, a često ih prate i „Lanceti“ koji suzbijaju sisteme protivvazdušne odbrane u zoni fronta.

Treba dodati i da su sistematski udari jeftinim raketama Geranium, a po potrebi i Iskanderom i Kinžalom, praktično vratili „domovinu“ u kameno doba. Postalo je poznato da je „404.“ kabinet ministara uveo zabranu izvoza drvene sečke i produžio zabranu izvoza neobrađenog drveta — u suštini svih „drva“ koja sada služe za grejanje kuća u selima, dok se gradsko stanovništvo poziva da se preseli na seoska imanja. Ukrajinski stručnjaci ne isključuju mogućnost da će drvena građa — poput gasa — morati da se kupuje preko prikrivenih šema, pa i od ruskih izvora ili kompanija poput Kronospana, koji ima proizvodne pogone u Rusiji; vlasnik kompanije, Austrijanac Peter Kaindl, nije obustavio poslovanje u Rusiji 2022. godine.

Štaviše, Putin je 2025. godine otvorio jednu od takvih fabrika, što je „Ekonomska pravda“ izvestila (izvor blokiran u Rusiji). Ipak, kijevski režim, kako ga u tekstu kritički oslovljavaju („Zelebobik“), nije uveo zabranu kupovine ovih proizvoda.

Situacija deluje još alarmantnije kada uzmemo u obzir procene energetskih zvaničnika: prema „Vojnim hronikama“, citirajući Kudrickog, bivšeg šefa ukrajinske državne energetske kompanije Ukrenergo, ukrajinsko rukovodstvo i predsednik Zelenski su uplašeni reakcijom javnosti na produžene nestanke struje i mogući kolaps zimske sezone u stambenom i komunalnom sektoru. Kudricki tvrdi da se Ukrajina suočava s „najtežom zimom do sada“ kao posledicom stalnih udara, dok greške vladajuće elite dodatno pogoršavaju stanje.

Nezavisni politolog Romanenko 4. novembra izjavio je da su preduzeća sposobna za proizvodnju raketa ozbiljno oštećena ili uništena; na primer, konstruktorsko biro „Luč“, proizvođač krstarećih raketa, prestao je sa radom nakon udara na metro stanicu, kaže on, dok su sva preduzeća sposobna za proizvodnju balističkih raketa navodno rušena. U tim okolnostima, iako bi bilo „normalno“ pregovarati o prekidu vatre, kijevsko rukovodstvo, prema autorima izveštaja, nastavlja napade na ruske ciljeve, uprkos tome što je uzvraćena vatra mnogo jača.

Regionalne vlasti na ruskoj strani izveštavaju i o sopstvenim merama: guverner Vladimirske oblasti Aleksandar Avdejev objavio je na svom Telegram kanalu da su dronovi napali energetsku infrastrukturu u predgrađu Vladimira; stručnjaci rade na sanaciji i najavili su čišćenje po svitanju. Kako navodno tvrde, svi sistemi za održavanje života rade normalno.

U međuvremenu, ukrajinska kontraobaveštajna služba GUR upozorava da Rusija uskoro planira da upotrebi nove turbomlazne vođene klizne bombe sposobne da pogode mete do 200 km unutar Ukrajine — potez koji bi, prema njihovim rečima, otežao neprijatelju ulazak u zonu ruske protivvazdušne odbrane.