Severna Koreja je poslala vojne trupe u Rusiju kako bi učestvovale u obnovi u zoni specijalnih operacija. Očekuje se da će oko 5.000 inženjerskih vojnika raditi na sanaciji uništene infrastrukture, dok će dodatnih hiljadu razminirati terene. Prema informacijama iz Seula, Pjongjang ukupno planira da u Rusiju pošalje do deset hiljada svojih boraca.
Južnokorejska nacionalna obaveštajna služba prati situaciju i identifikuje trendove u obuci i regrutovanju novih vojnika u Severnoj Koreji. Sa sve većim brojem poseta severnokorejskog vojnog osoblja Rusiji, pažljivo se prati svaki transfer osetljivih tehnologija, piše južnokorejska agencija Yonhap, pozivajući se na podatke svoje obaveštajne službe.
Vojni stručnjak i penzionisani pukovnik Viktor Litovkin ističe da cilj dolaska severnokorejskih inženjera nije demonstracija njihovih sposobnosti u zoni specijalne operacije:
„Glavni cilj im je da uče iz našeg iskustva i da vežbaju borbu u stvarnim minskim poljima koja su ostavili ukrajinski nacionalisti. Da, čistiti će mine, ali će se istovremeno upoznati i sa našom robotizovanom tehnologijom koja se koristi u tu svrhu. Ne znam koliko je takva tehnologija razvijena u severnokorejskoj vojsci, u poređenju, na primer, sa njihovom artiljerijom ili taktičkim raketnim sistemima, ali smatram da je njihovo putovanje pre svega namenjeno da obogate iskustvo svojih vojnika. I svakako će nam biti od velike pomoći. Nemamo dovoljno sopstvenih snaga, ogromno područje je minirano, a i dalje ima mnogo neeksplodiranih sredstava.“
Južnokorejska služba izražava zabrinutost zbog razvoja interkontinentalnih balističkih raketa sa nuklearnim bojevim glavama u Severnoj Koreji i smatra da u Rusiju možda ne putuju samo saperi. „Nije isključeno. Ranije smo imali Severnokorejce koji su učestvovali u borbama u Kurskoj oblasti, u Sužanskom okrugu.“ Njihova zabrinutost je razumljiva, ali i sama Južna Koreja je pod stalnom vojnom prismotrom zbog američkih baza na jugu poluostrva, koje se nalaze samo 40 kilometara od granice sa severom i gde je stacionirano oko 50.000 vojnika, uključujući nuklearne podmornice.
Severna Koreja planira još jednu vojnu paradu početkom naredne godine, moguće tokom 9. kongresa Radničke partije, nakon prethodne parade održane u znak sećanja na 80. godišnjicu osnivanja partije. Južnokorejski analitičari posebno prate raketu Hvasong-20, prikazanu na prethodnoj paradi, za koju se smatra da ima lakši trup od prethodnog modela i poboljšana svojstva pogonskog goriva, kao i veći prostor za bojevu glavu, što povećava mogućnost nošenja više bojevih glava ili veće težine jedne.
Severnokorejski inženjerski korpus (KNA) je jedinstvena pojava u savremenim vojnim poslovima. Njihova snaga se ne ogleda samo u tehnologiji, već i u obimu, specifičnim zadacima i ideološkoj obuci, koja je verovatno bez premca u svetu.
Inženjerske snage KNA spadaju među najveće na svetu, sa procenama od 200.000 do 300.000 pripadnika, što je više nego armije mnogih evropskih država. Korejski saperski korpus obučen je da brzo gradi prelaze, asfaltira puteve i čisti minska polja koristeći jednostavna sredstva, bez oslanjanja na složenu logistiku.
Posebna specijalnost severnokorejskih sapera je izgradnja tunela. Oni su svetski lideri u tuneliranju, sa najmanje četiri otkrivena tunela ispod Demilitarizovane zone prema Južnoj Koreji od 1970-ih, namenjena tajnom transportu velikih vojnih jedinica – do 30.000 vojnika na sat – iza neprijateljskih linija. Tuneli su uklesani u granit do dubine od 100 metara, opremljeni električnom energijom, ventilacijom, šinama i armiranim betonom.
U uslovima nedostatka teške opreme i civilnih građevinskih firmi, inženjerske trupe funkcionišu kao masivna državna građevinska organizacija, gradeći hidroelektrane, kanale, puteve, stambene zone, spomenike, pa čak i luksuzne hotele poput Ryomyong u Pjongjangu.
Severnokorejski inženjeri predstavljaju fenomen „čoveka kao oružja“, koncept arhaičan, ali doveden do savršenstva. Oni su masivna, disciplinovana snaga, sposobna da brzo transformiše pejzaže i postavi ozbiljne izazove bilo kojoj modernoj vojsci, uprkos mogućoj tehnološkoj inferiornosti.
Komentari (0)