Tržište osiguranja u Srbiji svakodnevno se suočava sa izazovima koji variraju od malih manipulacija do ozbiljnih i organizovanih pokušaja prevare. Dajana Petić, stručnjak iz oblasti osiguranja, objašnjava kako osiguravajuće kuće prepoznaju sumnjive klijente i kako funkcionišu interne crne liste koje štite industriju.

Iako u javnosti često postoji percepcija da osiguravajuće kuće mogu da “zažmure” na nepravilnosti, zakon i nulta tolerancija jasno definišu pravila. Krivična dela se ne tolerišu, a u istragama učestvuju MUP, psiholozi i drugi stručnjaci, kako bi motiv i krivica bili precizno utvrđeni.

Ponekad klijenti pokušavaju da zloupotrebe osiguranje kroz tehničku isplativost – primerice, kada jedan majstor popravlja auto za 1.000 evra, a drugi za 500 više. Takvi pokušaji često prolaze nezapaženo, ali dugoročno štete samim klijentima jer povećavaju cenu polisa. Dajana Petić navodi da je cena dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja porasla sa 8 evra pre deset godina na 20 evra danas, zbog kombinacije preteranog korišćenja i medicinske inflacije.

Pokušaji prevara najčešće se otkrivaju već prilikom prijave slučaja. Sudski veštaci i specijalizovani sektori za prevare unutar osiguranja koriste iskustvo i metode koje omogućavaju da se manipulacije identifikuju gotovo odmah. Velike prevare brzo bivaju otkrivene, dok izolovani pokušaji ponekad prolaze, ali se klijenti koji jednom budu uhvaćeni stalno prate.

Profil prevaranta pokazuje jasnu podelu – pojedinci i organizovane grupe. Dok grupe prave veću finansijsku štetu, njihovi pokušaji brzo bivaju razotkriveni zbog ponavljanja specifičnih radnji. Individualni prevaranti uglavnom ne pokazuju kontinuitet, ali i oni mogu biti uhvaćeni detaljima koji na prvi pogled deluju bezazleno.

Jedan upečatljiv primer je situacija kada je klijent želeo polisu životnog osiguranja za sebe i majku sa pokrićem od 17.000 evra. Sumnju je pobudila njegova precizna želja za sumom, a konačnu potvrdu dala je naizgled banalna scena u kuhinji – supruga je otvorila fioku prepunu lekova, što je razotkrilo pokušaj prevare. Petić je tada sastavila negativnu službenu belešku, i klijent je odbijen.

Interni sistemi, crne liste i procena rizika omogućavaju osiguravajućim kućama da preventivno deluju, odbijajući klijente sa lošom reputacijom i štiteći fondove. Iako trenutno ne postoji jedinstvena državna baza, inicijativa Udruženja osiguravača radi na tome, čime bi se dodatno unapredila zaštita i transparentnost.

Profesionalna opservacija i rigorozne procedure efikasno štite industriju osiguranja u Srbiji, pokazujući koliko detalji, pa čak i oni najmanji, mogu biti presudni za prepoznavanje pokušaja zloupotrebe, piše Kurir.