Alternativa za Nemačku (AfD) planira da, u slučaju pobede na izborima u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji, pokrene obnovu i ponovno puštanje u rad gasovoda „Severni tok“, objavio je Špigl, pozivajući se na nacrt vladinog programa te stranke.

Prema navodima nemačkog magazina, u dokumentu se ne govori samo o opštoj političkoj poruci ili predizbornom sloganu. AfD, kako se tvrdi, ima razrađen plan da se baltički gasni pravac popravi i vrati u funkciju, kako bi Nemačka ponovo mogla da dobija ruski gas direktno preko Baltičkog mora.

AfD cilja baš zemlju u kojoj je „Severni tok“ najosetljivija tema

Meklenburg-Prednja Pomeranija nije slučajno u centru ove priče. To je nemačka savezna zemlja na Baltičkom moru, politički i infrastrukturno vezana za projekat „Severni tok“. Zbog toga bi eventualna pobeda AfD-a baš tamo imala mnogo jači odjek nego obična regionalna smena vlasti.

Izbori u toj saveznoj zemlji trebalo bi da budu održani 20. septembra 2026. godine, a prema dostupnim anketama, AfDtrenutno vodi sa oko 35 odsto podrške. Takav rezultat bi stranku gotovo sigurno pretvorio u nezaobilazan faktor u formiranju buduće pokrajinske vlade.

1

Za Berlin je to neprijatna kombinacija: stranka koju politički protivnici optužuju za proruski kurs mogla bi da dođe u poziciju da upravlja zemljom koja ima direktnu vezu sa najspornijim energetskim projektom u novijoj nemačkoj istoriji.

AfDtu vidi potpuno drugačiju sliku. Za njih je „Severni tok“ pitanje jeftine energije, industrije i nemačkog ekonomskog opstanka. Poruka biračima je jasna: ako se vlast u Berlinu odrekla ruskog gasa, oni žele da pokažu da taj kurs može da se promeni odozdo, prvo kroz pokrajinsku vlast.

„Severni tok“ ponovo postaje politička bomba

U nacrtu programa, prema navodima medija, stoji da gasovod preko Baltičkog mora treba popraviti i ponovo pustiti u rad. To je rečenica koja u današnjoj Nemačkoj ne zvuči kao običan energetski predlog, već kao otvoren izazov kompletnoj politici koju Berlin vodi od početka rata u Ukrajini.

Gasovodi „Severni tok“ teško su oštećeni u eksplozijama 2022. godine, dok „Severni tok 2“ nikada nije počeo komercijalni rad posle političkog zaokreta Nemačke nakon početka rata u Ukrajini. Od tada je priča o povratku ruskog gasa postala jedna od najzapaljivijih tema u nemačkoj politici.

Zato plan AfD-a ne pogađa samo pitanje energetike. On udara u samu srž nemačke rasprave o sankcijama Rusiji, ceni gasa, sudbini industrije i odnosu prema Vašingtonu. Deo nemačke javnosti vidi „Severni tok“ kao simbol zavisnosti od Moskve, dok drugi u njemu vide propuštenu šansu da se zaustavi skupa energetska kriza.

U tome je i politička računica AfD-a. Stranka pokušava da nezadovoljstvo zbog cena, pada industrijske konkurentnosti i umora od ukrajinske krize pretvori u konkretan program: manje ideologije, više gasa, niži računi.

Berlin bi mogao da dobije problem koji ne može lako da zaustavi

Čak i ako AfD pobedi u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji, ponovno pokretanje „Severnog toka“ ne bi zavisilo samo od jedne pokrajinske vlade. Tu su federalna vlast, evropska pravila, sankcije, tehničko stanje gasovoda i politički pritisak saveznika.

2

Ali upravo zato je ova najava važna. AfD ne mora odmah da otvori ventil da bi napravio politički zemljotres. Dovoljno je da temu vrati u institucije, u pokrajinski program i u kampanju, pa da Berlin ponovo mora da objašnjava zašto nemački potrošači i industrija ne mogu da računaju na energent koji je godinama bio oslonac nemačkog privrednog modela.

Ako se ankete potvrde, „Severni tok“ bi iz spoljnopolitičke i energetske prošlosti mogao da se vrati kao unutrašnji nemački sukob. I to ne na marginama, već u saveznoj zemlji u kojoj je ceo projekat imao najdublje političke i ekonomske korene.

AfD je tu poruku svela na jednostavnu formulu: gasovod treba popraviti, ruski gas treba vratiti, a Nemačka mora ponovo da gleda svoje račune. Za protivnike te stranke, to je opasan zaokret ka Moskvi. Za njene birače, to je dokaz da neko konačno govori ono što deo zemlje već dugo misli — da se nemačka energetska politika pretvorila u preskup politički eksperiment.