Globalne zalihe nafte ubrzano se smanjuju usled poremećaja u snabdevanju na Bliskom istoku, a stručnjaci upozoravaju da bi situacija mogla postati ozbiljna ukoliko Ormuski moreuz ostane zatvoren duži period.
Međunarodna agencija za energiju upozorila je u svom najnovijem mesečnom izveštaju da bi rast cena nafte i goriva mogao dodatno da se ubrza tokom leta zbog velikog pritiska na tržište.
"Brzo smanjenje rezervi usred kontinuiranih poremećaja može najaviti buduće skokove cena", saopštila je MEA.
Analitičari navode da tržište još nije u potpunosti osetilo posledice smanjenog snabdevanja zahvaljujući korišćenju komercijalnih i strateških rezervi, kao i tankerima koji su i dalje u tranzitu.
Izvršni direktor kompanije Ekson Mobil Daren Vuds izjavio je da su postojeće zalihe tokom marta i aprila ublažile posledice poremećaja na tržištu, ali je upozorio da taj mehanizam neće moći dugo da funkcioniše.
"Očekujemo da ćemo, kako se to desi i dok moreuz ostane zatvoren, nastaviti da vidimo povećanje cena na tržištu", rekao je Vuds.
Zalihe se približavaju kritičnom nivou
Prema procenama švajcarske banke UBS, svetske zalihe nafte krajem februara bile su na nivou nešto većem od osam milijardi barela, što je bilo blizu desetogodišnjeg maksimuma.
Međutim, do kraja aprila količina rezervi pala je na oko 7,8 milijardi barela.
Analitičari UBS-a procenjuju da bi zalihe do kraja maja mogle da padnu na oko 7,6 milijardi barela ukoliko potražnja ostane na sadašnjem nivou.
Stručnjaci upozoravaju da bi takav pad mogao ozbiljno da optereti globalni lanac snabdevanja.
Analitičari JP Morgana navode da, iako količina rezervi deluje velika, samo oko 800 miliona barela može biti korišćeno bez ugrožavanja funkcionisanja sistema.
Ostatak je potreban kako bi cevovodi, skladišta i transportni sistemi nastavili normalno da rade.
"Kao i krvni pritisak u ljudskom telu, problem je cirkulacija", rekla je Nataša Kaneva, šefica za globalnu strategiju za robu u JPMorgan-u.
"Sistem ne otkazuje zato što nafta nestaje, već otkazuje zato što mreža za cirkulaciju više nema dovoljno radne zapremine".
Pretnja novog energetskog šoka
JP Morgan procenjuje da bi globalne zalihe nafte do septembra mogle da padnu na oko 6,8 milijardi barela ukoliko Ormuski moreuz ostane zatvoren.
Analitičari kompanije Rapidan Energy upozoravaju da bi zalihe naftnih derivata mogle da dostignu kritično nizak nivo još tokom jula ili avgusta.
Prema njihovim procenama, nastavak ovakvog razvoja događaja mogao bi ozbiljno da poremeti globalnu ekonomiju i transport.
"Globalna ekonomija bi se 'zaglavila, a kritična transportna infrastruktura ne bi mogla da nabavi gorivo ni po kojoj ceni'", naveli su analitičari Rapidana.
Ipak, stručnjaci smatraju da će pre nego što rezerve dostignu kritičan minimum doći do snažnog rasta cena nafte i goriva, što bi automatski smanjilo potrošnju i izazvalo ozbiljno usporavanje ekonomije.
"To će se verovatno dogoditi pre trećeg kvartala 2026. godine", ocenjuju analitičari Rapidana.
Komentari (0)