Te godine, Kraljevina Srbija prvi put se predstavila u sopstvenom nacionalnom paviljonu. Za zemlju koja je želela da jasno pokaže svoje mesto na evropskoj kulturnoj i političkoj mapi, Pariz je bio prilika da Srbija pred međunarodnom publikom predstavi svoju istoriju, umetnosti i kulturni identitet.
U samom središtu te priče našlo se monumentalno delo Paje Jovanovića „Proglašenje Dušanovog zakonika“, u javnosti često prepoznato i kao „Krunisanje cara Dušana“. Na velikom platnu, Jovanović je jedan od najznačajnijih trenutaka srpskog srednjeg veka pretvorio u svečanu i snažnu sliku državnosti, zakona i istorijskog kontinuiteta.
Delo koje je Srbiju predstavilo na Svetskoj izložbi u Parizu 1900. godine danas se nalazi u zbirci Narodnog muzeja Srbije. Kako ističu u ovoj ustanovi, reč je o slici koja ima posebno mesto u istoriji srpske umetnosti, ali i u istoriji predstavljanja Srbije na međunarodnim izložbama. Dorotea Ašćerić, PR Narodnog muzeja Srbije, naglašava da je Pavle Paja Jovanović bio umetnik, koji je za gotovo jedan vek života ostavio neizbrisiv trag u srpskoj istoriji umetnosti.
„Ova slika nastala je za potrebe Velike svetske izložbe u Parizu 1900. godine i upravo zbog toga nam je veoma značajna. Za naše umetnike bilo je veoma važno da se njihova dela nađu na tako velikim izložbama, gde je čitav svet imao priliku da vidi njihove radove. Svakako treba istaći da u tom kontekstu to nije bilo važno samo njima lično, već je bilo bitno da se Srbija kao država predstavi kao jedna moderna zemlja na događaju tog kalibra“, istakla je ona.
Prema njenim rečima, Paja Jovanović se za izradu ovako zahtevne slike pripremao godinama. «Putovao je po staroj Srbiji kako bi istražio kako su se ljudi odevali u srednjem veku i kako je izgledala tadašnja arhitektura, nastojeći da istorijsku scenu prikaže što uverljivije, svečanije i bliže duhu epohe», naglasila je Ašćerić.
Međunarodni žiri prepoznao je snagu tog rada. Za delo predstavljeno u Parizu, Paja Jovanović osvojio je zlatnu medalju, jedno od najvećih priznanja koje je srpski umetnik tog vremena mogao da dobije na svetskoj sceni. Njegova slika postala je potvrda da Srbija ima umetnike čija dela mogu ravnopravno da stanu pred najzahtevniju evropsku publiku.
Svetske izložbe bile su tokom 19. i 20. veka najvažnija pozornica za predstavljanje kulturnih dostignuća, mesta na kojima su se susretali umetnost, nauka, arhitektura, industrija i vizije budućnosti. Na njima su svoje mesto imali i stvaraoci poput Alfonsa Muhe, Ogista Rodena, Kloda Monea, Gustava Klimta, Pabla Pikasa i Dijega Rivere.
Više od jednog veka posle Pariza 1900, Srbija će ponovo biti deo velike izložbene tradicije, ovoga puta kao domaćin specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd, najvećeg međunarodnog događaja ikada do sada organizovanog u našoj zemlji. Od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine, Beograd će ugostiti učesnike i posetioce iz celog sveta, a Srbija će imati priliku da se predstavi kroz kulturu, kreativnost, znanje, inovacije, sport, muziku i susrete koji povezuju ljude.
Od srpskog paviljona u Parizu 1900. do Beograda 2027. proteže se ista ideja: jedna zemlja najsnažnije govori o sebi onda kada pokaže šta pamti, šta stvara i šta ima da podeli sa svetom.
Detaljnije informacije o Ekspo 2027 Beograd mogu se pronaći na LINKU.
Komentari (0)