Prema analizi „Gardijana“, izbori u nekoliko najvećih članica EU, od kraja novembra 2026. do kraja 2027. godine, mogli bi da ojačaju nacionalističke i evroskeptične snage i otežaju donošenje zajedničkih odluka u Briselu.
Posebno važnu ulogu u tom procesu mogla bi da ima Francuska, u kojoj se na proleće 2027. održavaju predsednički i parlamentarni izbori. Analitičari ocenjuju da bi eventualna pobeda Marin Le Pen i jačanje njenog Nacionalnog okupljanja mogli da dovedu do ozbiljnog sukoba sa evropskim institucijama.
Izborni talas zahvata najveće članice EU
Prema pisanju „Gardijana“, Španija otvara ovaj izborni ciklus vanrednim parlamentarnim izborima zakazanim za 29. novembar, nakon čega slede izbori u Francuskoj, dok se tokom 2027. očekuju i glasanja u Poljskoj i Italiji. Izbori su predviđeni i u nizu drugih članica Unije.
Zajedničko za ove političke procese jeste rast podrške strankama koje zagovaraju snažniju nacionalnu suverenost i ograničavanje uticaja evropskih institucija. Takve partije kritikuju način na koji se odluke donose u Briselu i traže da države članice imaju veću kontrolu nad sopstvenom politikom.
Među razlozima za slabljenje tradicionalnih političkih stranaka navode se usporen privredni rast, rast troškova života, pritisak na javne finansije i nezadovoljstvo birača postojećim političkim elitama.
Zašto je Francuska ključna?
Francuska se izdvaja zbog svog političkog i ekonomskog značaja unutar Evropske unije, ali i zbog programa Marin Le Pen, koji bi, prema procenama analitičara, mogao da izazove direktan sukob sa Briselom.
Le Pen je najavila smanjenje francuskog doprinosa budžetu EU za 11 milijardi evra, kao i referendum o ustavnim promenama kojima bi se potvrdila nadređenost francuskog prava u odnosu na evropsko. Njen politički program podrazumeva i promene u odnosu Francuske prema pojedinim pravilima jedinstvenog tržišta.
Mujtaba Rahman iz konsultantske kuće „Evroazija grupa“ ocenjuje da Francuska ima znatno veći uticaj na funkcionisanje Unije od pojedinih država koje su ranije ulazile u sukobe sa Briselom.
Zbog toga bi eventualna pobeda Le Pen mogla da ima šire posledice od promene vlasti u jednoj članici. Francuska je jedna od ključnih zemalja evropskog projekta, pa bi njeno udaljavanje od dosadašnjeg pravca integracija moglo da oteža postizanje kompromisa među članicama.
Budžet, Ukrajina i proširenje mogli bi da dođu u pitanje
Najveći problem za EU mogao bi da nastane ukoliko se u više država istovremeno formiraju vlade koje imaju sličan evroskeptičan pristup.
Takav politički blok ne bi nužno imao mogućnost da samostalno menja evropske propise, ali bi mogao da oteža donošenje odluka za koje je potrebna saglasnost svih članica.
Prema upozorenjima analitičara, među oblastima koje bi mogle da budu pogođene nalaze se pregovori o budžetu EU, buduće proširenje, finansijska i vojna pomoć Ukrajini, kao i dublja saradnja u oblasti odbrane, energetike, finansija i tehnologije.
Posebno se izdvaja pitanje Ukrajine, jer bi jačanje evroskeptičnih vlada moglo da oteža dogovore o nastavku podrške Kijevu.
Ipak, analitičari upozoravaju da nacionalističke i evroskeptične stranke nemaju uvek iste interese, pa njihovo jačanje ne znači automatski stvaranje jedinstvenog političkog bloka.
Upozorenje na dugoročne posledice
Stefan Lejne iz instituta „Karnegi Evropa“ ocenjuje da bi predstojeći izbori mogli da postanu važan test otpornosti Evropske unije.
Prema njegovoj proceni, jačanje radikalne desnice ne mora nužno da dovede do raspada Unije, ali bi moglo da oteža njeno prilagođavanje novim političkim, ekonomskim i bezbednosnim izazovima.
Ukoliko bi EU tokom dužeg perioda bila nesposobna da donosi zajedničke odluke, upozoravaju analitičari, mogla bi postepeno da gubi uticaj na međunarodnoj sceni.
Predstojeći izbori zato neće biti važni samo za budućnost pojedinačnih država, već bi mogli da odrede i koliko će Evropska unija u narednim godinama biti sposobna da nastupa jedinstveno.
Komentari (0)