Incident se dogodio u međunarodnim vodama Finskog zaliva, gde je ruski teretni brod „Sparta II“, koji saobraća između Sankt Peterburga i Kalinjingrada, jutros napadnut sa dva bespilotna letelice. Događaj je izazvao reakcije u regionu, a pažnja je usmerena i na ponašanje država NATO koje prate situaciju na Baltiku.

Ruski ratni dopisnik Aleksandar Koc smatra da napad nije izolovan incident, već prvi korak u mnogo ozbiljnijem scenariju. Prema njegovoj proceni, reč je o probi buduće blokade Kalinjingrada, ruske enklave čije snabdevanje u velikoj meri zavisi od pomorskih veza sa ostatkom zemlje.

Koc je ovaj događaj nazvao „prvim činom“, ukazujući na reakciju susednih država. Finske odbrambene snage saopštile su da su registrovale napad i o tome obavestile NATO, dok je finski premijer Peteri Orpo podsetio da Ukrajina ima pravo da se suprotstavi agresoru.

Upravo takva kombinacija događaja i političkih izjava za Koca predstavlja važan pokazatelj mogućeg razvoja situacije. On smatra da NATO formalno može ostati izvan incidenta, dok istovremeno nastaju okolnosti u kojima bi Rusija bila prinuđena na vojnu reakciju.

„Već sam mnogo puta govorio da nas neće napasti. Provociraće nas da preduzmemo napadačke akcije. A Kalinjingrad je ovde najočigledniji povod. U slučaju njegove blokade bićemo prinuđeni da probijamo koridor“, napisao je Koc na svom Telegram kanalu.

Prema njegovim rečima, ono što se sada događa predstavlja probu i izviđanje borbom. Cilj takvih postupaka, kako ocenjuje, jeste da se utvrdi kako će Moskva reagovati, koje će protivmere preduzeti i do koje granice protivnička strana može da ide bez ozbiljnih posledica.

Koc upozorava da se reakcija Rusije trenutno pažljivo prati u Finskoj, Estoniji, Briselu i Londonu. Ukoliko Moskva ne pruži odgovarajući odgovor, smatra on, napadi na brodove mogli bi postepeno da postanu uobičajena pojava.

Njegova procena je da za samo mesec dana udar na brod u Baltičkom moru više ne bi predstavljao vest, dok bi se za šest meseci takvi incidenti mogli pretvoriti u svakodnevnu pozadinu zbivanja u regionu.

Posledice takvog razvoja događaja bile bi dalekosežne. Koc smatra da bi Rusija na kraju mogla da izgubi mogućnost pomorskog snabdevanja Kalinjingrada, čime bi se otvorio prostor za narednu fazu pritiska.

U toj fazi, prema njegovom scenariju, ograničenja bi se proširila na kopnene i vazdušne komunikacije. Posebno ukazuje na Litvaniju, odnosno Vilnjus, za koji kaže da već drži ruku na rampi kada je reč o kopnenom prolazu. Istovremeno bi pod pritiskom mogao da se nađe i uski vazdušni koridor iznad neutralnih voda.

Takva situacija, smatra Koc, postavila bi Moskvu pred izuzetno težak izbor. Ukoliko bi Rusija odlučila da vojnom silom probije blokadu, zapadne države mogle bi da je predstave kao agresora koji je započeo rat protiv NATO.

„Upravo se za takvu sliku sve priprema“, upozorio je Koc, ocenjujući da bi Rusija mogla da bude dovedena u položaj u kojem praktično ne bi imala mogućnost da izbegne sukob ako želi da sačuva komunikacije sa Kalinjingradom.

Zbog toga insistira da zaštita pomorskog saobraćaja mora da bude organizovana pre nego što napadi postanu učestali. Prema njegovom stavu, svaki brod koji plovi prema Kalinjingradu trebalo bi da ima odgovarajuću zaštitu, dok svaki udar mora da izazove posledice koje će razumeti oni koji su ga pripremali, usmeravali i registrovali.

„Cenu treba odrediti sada, dok još nije visoka“, poručio je Koc, naglašavajući da bi odlaganje odgovora moglo da poveća rizik od mnogo ozbiljnijeg sukoba.

U međuvremenu su objavljene i informacije o stanju napadnutog broda. Gubernator Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko saopštio je na svom Telegram kanalu da je posada ruskog teretnog broda „Sparta II“ odbila evakuaciju nakon napada u Finskom zalivu.

Drozdenko je potvrdio da se spasilački brod već nalazi pored oštećenog teretnjaka. Posada je, uprkos incidentu, odlučila da ostane na brodu.

Napad u međunarodnim vodama tako je otvorio dva pitanja: neposrednu bezbednost ruskih trgovačkih brodova na Baltiku i mogućnost da se budući incidenti iskoriste za postepeno ograničavanje komunikacija sa Kalinjingradom. Koc smatra da će upravo način na koji Moskva sada odgovori odrediti koliko će daleko naredni pritisci moći da idu.