Mnogi građani pred penzionisanje nisu sigurni koliko godina života i staža im je potrebno, pa stručnjaci savetuju da se uslovi provere na vreme kako ne bi došlo do odlaganja ostvarivanja prava.

Ko može u starosnu penziju?

Prema važećim pravilima u 2026. godini:

  • muškarci mogu u starosnu penziju sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja
  • žene mogu u starosnu penziju sa 64 godine života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

Starosna granica za žene postepeno će se povećavati za po dva meseca godišnje, sve do 2032. godine, kada će i za njih važiti isti uslovi kao za muškarce – 65 godina života i najmanje 15 godina staža.

Postoji i izuzetak koji mnogi ne znaju

Malo je poznato da i muškarci i žene mogu ostvariti pravo na starosnu penziju bez obzira na godine života ukoliko imaju 45 godina staža osiguranja. Ova mogućnost važi za one koji su veoma rano počeli da rade i ispunili uslov potrebnog staža.

Ko može u prevremenu penziju?

Zakon predviđa i mogućnost prevremene starosne penzije.

Pravo na prevremenu penziju može ostvariti osiguranik koji ima najmanje 60 godina života i 40 godina staža osiguranja, ali se u tom slučaju penzija trajno umanjuje zbog ranijeg odlaska iz radnog odnosa.

Šta treba proveriti pre podnošenja zahteva?

Stručnjaci savetuju da građani nekoliko godina pre penzionisanja provere da li su im evidentirani svi periodi rada i uredno uplaćeni doprinosi.

Najčešći problemi zbog kojih se odlaže ostvarivanje prava na penziju su:

  • nedostajući radni staž,
  • neuplaćeni doprinosi,
  • nepotpuna dokumentacija,
  • razlike između podataka poslodavca i evidencije PIO fonda.

Kako se određuje visina penzije?

Visina penzije ne zavisi samo od broja godina rada.

Na konačan iznos utiču ukupni staž osiguranja, visina zarada tokom radnog veka i uplaćeni doprinosi, zbog čega osobe sa istim brojem godina staža mogu primati različite penzije.