Kupovina stana u Beogradu ili Zagrebu za mnoge građane danas predstavlja veliki finansijski izazov. Tokom poslednjih deset godina vrednost nekretnina značajno je porasla, dok zarade nisu pratile isti tempo rasta. Zbog toga su stanovi u pojedinim delovima ovih gradova dostigli cene koje su ranije bile nezamislive.

Ekonomisti navode da iza skoka cena nekretnina ne stoji jedan uzrok, već kombinacija više faktora. Veliki gradovi privlače nove stanovnike, kompanije i investicije, dok izgradnja novih stanova često ne uspeva da odgovori na rastuću potražnju.

Dodatni uticaj imale su i godine povoljnih stambenih kredita, kada su mnogi kupci odlučili da investiraju u nekretnine. Nakon pandemije, rast cena građevinskog materijala, energenata i radne snage dodatno je povećao troškove izgradnje, što se direktno odrazilo na krajnju cenu stanova.

Nekretnine kao zaštita kapitala

Stanovi se sve češće ne kupuju samo za rešavanje stambenog pitanja, već i kao oblik ulaganja. Mnogi investitori nekretnine posmatraju kao sigurniji način očuvanja vrednosti novca u periodima ekonomske neizvesnosti i inflacije.

U Srbiji veliki broj kupovina nekretnina obavlja se gotovinom, dok je u Hrvatskoj dodatni interes kupaca i investitora povezan sa ulaskom zemlje u evrozonu i šengenski prostor.

Ljubljana na vrhu po cenama

Kada se uporede prestonice bivše Jugoslavije, Ljubljana trenutno ima najviše cene stanova. U novogradnji se kvadrat često prodaje po ceni između 4.000 i 5.500 evra.

Zagreb se nalazi odmah iza slovenačke prestonice, sa cenama koje se najčešće kreću od oko 3.000 do 4.500 evra po kvadratnom metru.

U Beogradu prosečne cene novih stanova iznose približno između 2.700 i 3.500 evra po kvadratu, dok najatraktivnije lokacije beleže znatno više iznose. Na mestima poput Beograda na vodi, Dorćola i Vračara cena kvadrata može prelaziti i 5.000 evra.

U Sarajevu se stanovi uglavnom prodaju po cenama od oko 2.300 do 3.000 evra za kvadratni metar, dok se u Podgorici vrednosti najčešće kreću između 1.900 i 2.700 evra.

Skoplje i dalje spada među povoljnije prestonice regiona, sa cenama koje se približno kreću od 1.700 do 2.500 evra po kvadratu.

Veliki pad cena nije na vidiku

Iako su kamatne stope danas više nego prethodnih godina, većina analitičara ne očekuje nagli pad cena nekretnina. Glavni razlozi su ograničena ponuda kvalitetnih stanova, visoki troškovi izgradnje i činjenica da se nekretnine i dalje smatraju jednim od najstabilnijih oblika ulaganja.

Umesto većeg pojeftinjenja, stručnjaci pre očekuju usporavanje rasta cena. To znači da bi Beograd i Zagreb mogli još dugo ostati među najskupljim tržištima nekretnina u ovom delu Evrope, dok će kupci i dalje morati pažljivo da biraju između lokacije, kvaliteta i mogućnosti finansiranja, piše Telegraf.