Sever Crne Gore predstavlja jedno od najrazličitijih tržišta nekretnina u zemlji. Za razliku od Podgorice i primorja, gde su potražnja i cene godinama pod snažnijim pritiskom, sever se razvija sporije i veoma neujednačeno.

U pojedinim gradovima i dalje nema dovoljno velike potražnje koja bi značajnije uticala na cene. Istovremeno, razvoj planinskog turizma u određenim delovima regiona stvara potpuno drugačiju sliku i privlači kupce koji nekretninu ne posmatraju samo kao mesto za život, već i kao potencijalnu investiciju.

U pojedinim gradovima potražnja je i dalje slaba

Berane, Pljevlja, Andrijevica i Bijelo Polje suočavaju se sa dugoročnim smanjenjem broja stanovnika, što se odražava i na lokalno tržište nekretnina.

Kada nema velikog broja zainteresovanih kupaca, prodaja često traje duže, a prostor za pregovore između prodavaca i kupaca je veći. Zbog toga cene u ovim sredinama ne rastu istim tempom kao u atraktivnijim turističkim destinacijama.

Stanovi se, prema podacima navedenim u tekstu, često mogu naći u rasponu od oko 600 do 1.000 evra po kvadratnom metru. Starije kuće i objekti mogu biti i povoljniji, ali konačna cena zavisi od lokacije, stanja nekretnine i drugih karakteristika.

Relativno pristupačno ostaje i poljoprivredno i građevinsko zemljište u ruralnim područjima, što pojedine delove severa čini zanimljivim kupcima sa ograničenijim budžetom.

Kolašin i Žabljak izdvajaju se od ostatka severa

Situacija se značajno menja kada se pogled usmeri ka Kolašinu i Žabljaku. Razvoj planinskog turizma ove dve destinacije učinio je među najzanimljivijim delovima severnog tržišta nekretnina.

Posebno područje Žabljaka i Durmitora privlači kupce iz Crne Gore, regiona i dijaspore. Za deo njih nekretnina više nije samo vikendica namenjena povremenom boravku, već imovina koja može da donosi prihod kroz turističko izdavanje.

Upravo ta promena namene utiče na tražnju. Nekretnina koja može da se koristi tokom odmora, a zatim izdaje gostima, za investitore ima drugačiju vrednost od objekta koji služi isključivo za lične potrebe.

Turizam menja računicu kupaca

Durmitor i Žabljak imaju turističku ponudu tokom različitih delova godine. Zimska sezona oslanja se na skijanje i druge zimske aktivnosti, dok topliji meseci donose interesovanje za planinarenje, boravak u prirodi i ekoturizam.

Takva sezonalnost povećava mogućnost korišćenja nekretnine tokom većeg dela godine, što je jedan od razloga zbog kojih investitori obraćaju više pažnje na ovaj deo Crne Gore.

Prema podacima iz izvornog teksta, cene stanova i apartmana na Žabljaku kreću se približno od 1.200 do 2.000 evra po kvadratnom metru, dok se u novijim i atraktivnijim objektima mogu tražiti i viši iznosi.

Zemljište se, u zavisnosti od lokacije i urbanističkih uslova, navodi u rasponu od oko 50 do 150 evra po kvadratnom metru.

Sličan interes postoji i u Kolašinu, gde razvoj ski-centara i novih investicionih projekata dodatno povećava pažnju kupaca prema ovom gradu.

Jedan region, ali dva potpuno različita tržišta

Kada se posmatra sever Crne Gore kao celina, prosečne vrednosti mogu dati utisak da su razlike između pojedinih područja manje nego što zaista jesu.

U tekstu se navodi da se prosečne vrednosti novogradnje na nivou cele severne regije kreću oko 1.500 do 1.600 evra po kvadratnom metru. Međutim, takav prosek obuhvata veoma različite lokalne sredine i zato ne pokazuje u potpunosti šta se događa na konkretnim lokacijama.

U praksi se mogu izdvojiti dva paralelna tržišta. U jednom cene ostaju relativno niske, potražnja je umerena, a prodaja može da traje duže. U drugom turizam povećava interesovanje, privlači investitore i stvara dodatni pritisak na vrednost nekretnina.

Ko kupuje nekretnine na severu?

Razlika između ova dva tržišta vidi se i u strukturi kupaca.

U gradovima koji nisu izrazito turistički, najveći deo potražnje dolazi od lokalnog stanovništva koje nekretninu kupuje prvenstveno zbog rešavanja stambenog pitanja.

U Kolašinu, Žabljaku i drugim turistički zanimljivim područjima situacija je drugačija. Tu se pojavljuju kupci iz Podgorice, Srbije i dijaspore, kao i investitori koji traže vikend-nekretnine ili objekte pogodne za izdavanje turistima.

Takva potražnja može značajno da utiče na lokalno tržište, posebno tamo gde je ponuda novih i kvalitetnih objekata ograničena.

Da li sever postaje nova investiciona zona?

Sever Crne Gore zato danas pokazuje dve potpuno različite slike. U pojedinim sredinama demografski trendovi i slabija potražnja drže tržište nekretnina na relativno pristupačnom nivou.

Istovremeno, Kolašin i Žabljak pokazuju kako razvoj turizma može da promeni lokalno tržište i privuče kapital koji ranije nije bio toliko prisutan.

Upravo će dalji razvoj planinskog turizma, infrastrukture i novih projekata biti važan za buduće kretanje cena. Ako interesovanje investitora nastavi da raste, turističke zone severa mogle bi da postanu još značajniji deo tržišta nekretnina u Crnoj Gori, piše B92.