Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75%, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5%) i kreditne olakšice (7,0%).

Prilikom donošenja navedene odluke, Izvršni odbor je pre svega imao u vidu ostvareno i očekivano kretanje inflacije u narednom periodu, kao i rizike iz međunarodnog okruženja koji mogu uticati na njeno kretanje.

Međugodišnja inflacija je nastavila da se kreće u granicama cilja (3±1,5%), pri čemu se od juna ponovo nalazi ispod centralne vrednosti cilja. U julu je iznosila 1,9%, pre svega zahvaljujući nižim cenama hrane, posebno voća i povrća, čije su cene usled izuzetno dobrog novog roda bile niže za 18% u poređenju sa cenama iz jula prošle godine.

Polazeći od navedenog, kao i činjenice da za sada nisu ispoljeni značajniji sekundarni efekti i da je naša ekonomija pokazala veću otpornost na energetski šok od prvobitno očekivane, avgustovska projekcija Narodne banke Srbije predviđa da će inflacija u ovoj godini biti niža nego što je projektovano tri meseca ranije, kao i da će se u celom horizontu projekcije, tj. u naredne dve godine zadržati u granicama cilja.

Pri tome, imajući u vidu nisku bazu iz prošle godine po osnovu primene uredbe o ograničenju trgovačkih marži, kao i efekte rasta svetskih cena energenata i drugih primarnih proizvoda, očekujemo da će se inflacija od septembra ove godine kretati oko nivoa od 4%, gde će se zadržati i tokom 2027, a zatim će krajem perioda projekcije biti postepeno snižena.

Kada je u pitanju međugodišnja bazna inflacija (merena promenom indeksa potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta), njen intenzitet i struktura nisu se bitnije menjali od septembra prošle godine i ona se kreće oko gornje granice cilja od 4,5%, koliko je iznosila i u julu ove godine.

Bolja su i očekivanja kada je u pitanju ekonomska aktivnost, jer je prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda u drugom tromesečju 2026. ubrzan na 3,8% međugodišnje, što je više od prve procene (3,6%).

Prema oceni Izvršnog odbora, najveći pozitivan doprinos dali su uslužni sektori, kao rezultat rasta privatne potrošnje, pri čemu je ubrzanju privrednog rasta doprineo i oporavak aktivnosti u prerađivačkoj industriji, rudarstvu, građevinarstvu i poljoprivredi. Na nivou prve polovine godine, realni rast bruto domaćeg proizvoda iznosio je 3,5% međugodišnje.