Za RTS dodaje i koje pozicije na tržištu stoje dobro, a koje loše, kakve su posledice primene veštačke inteligencije u različitim IT zanimanjima, i zašto je to najviše pogodilo juniore.

Američki tehnološki gigant "Orakl" otpustio je odjednom nekoliko desetina hiljada ljudi i obavestio ih o tome mejlom, nastavljajući tako višegodišnju praksu IT kompanija u SAD, čiji su poslovni motivi nedovoljno jasni. U Srbiji, pažnju je privukla situacija u martu, kada je, prema procenama, oko 500 ljudi ostalo bez posla u nekoliko IT firmi.

Kao uzrok se često navodi veštačka inteligencija, ali Miloš Turinski iz "Infostuda" kaže za RTS da slika nije tako jednostavna.

Prema njegovim rečima, u "zlatno doba" IT industrije bilo je zapošljavanja "i šakom i kapom", ali je krajem 2022. godine globalna ekonomska kriza uticala u velikoj meri i na IT sektor, što se odrazilo i na poslovanje kompanija u Srbiji.

"Jedno vreme su držali programere na benču, što se kod njih kaže moderno, u nadi da će se nekako tržište oporaviti i da će zaista ti ljudi imati posla i novih projekata. Međutim, to se nije desilo. I onda je moralo da dođe do optimizacije rada, do optimizacije kadrova, kako bi zapravo u kompaniji ostali samo oni kadrovi koji su prekopotrebni", kaže Turinski.

Onda je došao, dodaje, i upliv veštačke inteligencije, kada je zapravo počelo da se radi na tome da se optimizuju i automatizuju svi oni ponavljajući procesi i pozicije, što se najviše odrazilo na juniorske pozicije.

"Optimizacija, a ne kriza"

Iako je ponuda poslova u oglasima u IT sektoru prethodnih godina pala, Turinski napominje da se to ne može nazvati krizom, dodajući da je IT i dalje u top pet industrija koje imaju najveći broj oglasa.

"Moramo da shvatimo da je to zapravo normalizacija ove industrije i da je to sad zapravo neko realno stanje koje možemo očekivati i u budućnosti. Dakle, ne možemo mi ovo da nazovemo krizom, kao što bi, da se ovo na primer desilo na opštem segmentu, to zapravo bila ona kriza koju smo doživljavali ranijih godina. Međutim, ovo je zapravo optimizacija, gde su poslodavci postali zaista pametniji koga zapošljavaju, ko im treba, za koje projekte i ko im je isplativ", objašnjava Turinski.

Ko stoji dobro, a ko loše

U okviru samog IT sektora, različita je situacija sa različitim zanimanjima.

"I dalje se traže u dovoljnoj meri, na primer, ljudi koji se bave razvojem softvera ili sajber bezbednošću. To su, da kažemo, pozicije koje zaista nedostaju našem tržištu i kada na to dodamo i senioritet tipa medior ili senior, to su ljudi koji jesu u deficitu i koji su potrebni našem tržištu", navodi Turinski.

Međutim, negativan je trend kada su u pitanju ponavljajući poslovi, poput QA testera, korisničke podrške, pošto te pozicije lako mogu da se automatizuju i gde se već vidi znatan upliv veštačke inteligencije.

"Teret je pao na leđa juniora"

Što se tiče juniora, početnika u poslu, Turinski kaže da je njima znatno teže i da je nekako ceo teret zapravo pao na njihova leđa.

"Juniorske pozicije su uvek bile u najmanjem procentu tražene. Ali sâm pad u broju oglasa ukupno utiče u najvećoj meri upravo na ove pozicije. Tako da ćete videti svega desetak odsto oglasa koji su upravo namenjeni ovoj kategoriji. Zato što više nije tek tako lako ući. Upravo su to ponavljajuće stvari, operativne stvari koje VI zaista može da zameni", ukazuje Turinski.

"Sada nije dovoljno, kao ranije, da poznajete jednu tehnologiju"

Dodatno, Turinski naglašava da sada nije dovoljno, kao što je svojevremeno bilo, da poznajete jednu tehnologiju i da sa njom smatrate da možete da uđete u bilo koju kompaniju i da od nje napravite karijeru.

"Sada je potrebno, i to moraju svi da shvate, potrebna je mnogo veća širina znanja i poznavanje ne jedne tehnologije, već više tehnologija, razumevanje procesa, meke veštine koje su vam potrebne za samo poslovanje i razumevanje same kompanije i njenih potreba, projekata", kaže Turinski.

Kakve su šanse ljudi bez diplome

Znatan deo radne snage u IT sektoru čine ljudi koji su se prekvalifikovali, samouki programeri na primer, ili oni koji su završili kurseve.

Upravo je celokupna IT industrija, podseća Turinski, bila odraz toga da diploma nije neophodna, već određeno znanje, rezultati i projekti sa kojima ćete doći pred poslodavca.

"To je ono što se vrednuje, vaše iskustvo. To je i danas tako, bez obzira na situaciju koja se zadesila u celoj ovoj industriji. Niko vam neće posmatrati diplomu samo zato što imate diplomu", ističe Turinski.

"Ja sada ne bih smeo da dam taj savet"

U digitalnom društvu sve se brzo i naglo menja, pa više ne važe, barem ne koliko ranije, ni neki putevi i smernice u karijeri koji su do skoro bili uobičajeni.

"I tada smo imali savete od ljudi koji su zaista bili na mestu u tom momentu – uzmi jednu tehnologiju i razvijaj se do maksimuma u njoj. Ja sada ne bih smeo da dam taj savet. Nije da je to netačno, ali ne bih smeo da dam samo taj savet. Nego ono što jeste ključno i što sam se isto malopre osvrnuo, jako je bitna širina", kaže Turinski.

Šta je sa fakultetskim znanjem

U pogledu osnovnih znanja, matematičkih, informatičkih, koja se dobijaju na fakultetu, Turinski kaže da ih poslodavci u velikoj meri cene, ali da pored tih tvrdih, tehničkih znanja, sve više traže meke veštine.

"Dakle, da razumete proces, da znate da radite u timu, da komunicirate, da znate da radite na projektima, da razumete širinu, šta je kompaniji zapravo neophodno i zašto radite na nečemu. A ne da samo dobijete neki task koji ćete da odradite programerski, da iskodirate ili bilo šta i da se tu vaš posao završi. Ne, oni traže apsolutno jednu svestranost sada kod programera i što je negde novina na tržištu", navodi Turinski.

"VI je budućnost, ali će poslodavci morati da otvore vrata"

Mnogo se govori o veštačkoj inteligenciji koja će da zameni mnoga zanimanja, dok je IT sigurno jedna od oblasti gde se VI primenjuje najviše i najefikasnije.

"Tu moramo da budemo svesni da se i dalje traže stručnjaci sa visokim poznavanjem i alata VI i razvoja VI. I to će biti definitivno budućnost i neki budući pravci", navodi Turinski.

Sa druge strane, dodaje, poslodavci će morati u jednom momentu takođe da shvate koliko je malo prilika za juniore, jer će od nekog morati da naprave u nekom momentu i tog mediora, koji će da postane senior u nekoj tehnologiji i nekom razvoju.

"I opet kad se tržište bude stabilizovalo i opet će morati da otvore ta svoja vrata da i mladi mogu da nađu svoj put i da krenu da grade svoju karijeru", zaključio je Turinski, ističući da su informacione tehnologije i dalje zanimanje budućnosti.

Priliv ruskih stručnjaka: IT tržište unutar jednog većeg IT tržišta
Turinski je komentarisao i priliv strane radne snage u srpski IT sektor, prevashodno ruskih stručnjaka.

"Mi nemamo konkretnih podataka o tome, ali ono što smo znali i što imamo kao informaciju jeste da je to zasebno tržište unutar zasebnog tržišta, IT tržište unutar jednog većeg IT tržišta u Srbiji. Svi oni koji su došli nekako su otvarali svoje kompanije, koje su i dalje nastavile da posluju sa inostranim kompanijama i negde su imali zapošljavanje samo svojih ljudi", objašnjava Turinski.

Tako da to jeste, prema njegovim rečima, uticalo na otvaranje novih kompanija na domaćem tržištu, ali ne u velikoj meri na bazu oglasa i broj novih radnih mesta.