Izgradnja je završena 1936. godine, po projektu Aleksandra Đorđevića. Renoviran neposredno posle Drugog svetskog rata. Konačno je uređen i opremljen za sadašnju namenu istovremeno sa Starim dvorom, uređen kao jedinstvena slobodna površina, služi u rezidencijalne svrhe.

Gradnju Belog dvora započeo je 1934. godine privatnim sredstvima kralj Aleksandar Prvi sa željom da napravi rezidenciju za svoje sinove (prestolonaslednika Petra Drugogkraljevića Tomislava i kraljevića Andreja), ali nije doživeo da vidi završetak radova. Izgradnju dvora dovršio je knez Pavle koji je, kao veliki ljubitelj umetnosti, dvor opremio vrednim umetničkim delima.

Uz dvor, sagrađeni su i kuhinja i garaža, koji su sa centralnim objektom povezani podzemnim tunelom. Pred početak Drugog svetskog rata u Evropi, knez Pavle je objektu pridodao i podzemno sklonište.

U očekivanju punoletstva Petra Dugog Karađorđevića, Beli dvor koristio je knez Pavle sa porodicom, a posle Drugog svetskog rata dvor je služio kao reprezentativni objekat u kome su se održavale svečanosti i primali ugledni gosti iz inostranstva.

Inventar Belog dvora je po dolasku komunista na vlast otuđen i popljačkan. Deo predmeta je vraćen zahvaljujući trudu stručnjaka u Zadužbini kralja Petra I. Predmeti su prodavani na „sindikalnim rasprodajama” i završio je u mnogim kućama po Topoli i drugde. Peko Dapčević je 1963. i 1967. prodao luksuzni nameštaj sa Belog dvora, u posedu kraljevske porodice Karađorđević, bračnom paru iz Beograda, za 13 miliona. Ukupno je vraćen samo mali deo predmeta kraljevske porodice.

Danas Beli dvor, kao i čitav dvorski kompleks na Dedinju koristi princ Aleksandar sa porodicom. Objekat je vlasništvo Republike Srbije.

Beli dvor krase dela svetskih umetnika među kojima su slike Nikole PusenaFransoa MijeaJana BrojgelaPaola Veronezea i drugih, a tu je i portret kralja Aleksandra I od Paje Jovanovića.

Trpezarija je opremljena nameštajem u stilu čipendejla u kojoj dominira impozantna vitrina sa porcelanom iz Sevra, a Veliki i Mali salon nameštajem u stilu Luja XV.

U prizemlju ove klasicističke zgrade nalazi se veliki Svečani hol i niz salona opremjenih u stilu Luja XV i Luja XVI sa venecijanskim lusterima. Tu je i Dvorska biblioteka koja je imala oko 35.000 knjiga i Svečana trpezarija nameštena u stilu čipendejla. Na sprat se stize stepeništem iz Svečanog hola, a do pet velikih apartmana vodi galerija nad Holom. U potkrovlju se nalaze stanovi posluge i pomoćna biblioteka.