Nova naučna studija donosi potpuno drugačije objašnjenje kako je sagrađena Velika piramida u Gizi – jedna od najvećih misterija antičkog sveta. Do sada se verovalo da su Egipćani koristili ogromne spoljašnje rampe i da su kamen po kamen slagali sporo i mukotrpno, ali ta teorija teško objašnjava kako su uspeli da podignu blokove teške i do 60 tona na visinu od više desetina metara, i to za svega dvadesetak godina.

Prema studiji objavljenoj 25. septembra 2025. u časopisu Nature, dr Sajmon Andreas Šering sa Univerziteta Vejl Kornel u Njujorku tvrdi da je piramida građena pomoću unutrašnjeg sistema tegova i mehanizama sličnih vitlima, sakrivenih unutar same građevine.

„Teški tegovi su klizili niz nagnute unutrašnje hodnike i stvarali silu koja je podizala kamene blokove ka centru piramide“, objašnjava Šering.
Prema njegovim proračunima, tempo gradnje mogao je biti neverovatan — čak jedan blok u minuti.

Unutrašnje rampe i skriveni mehanizmi

Naučnik smatra da su Velika galerija i uzlazni hodnici zapravo služili kao unutrašnje rampe za kretanje tegova. Mali granitni prostor ispred Kraljeve odaje on tumači kao stanicu za vitlo, gde se kontrolisala sila podizanja, slično menjaču brzina na mašini.

Oštećenja na zidovima, žlebovi i neobična obrada kamena, prema njegovoj analizi, ukazuju da su ti prostori imali mehaničku, a ne simboličku funkciju.

 Zašto komore nisu savršeno poravnate?

Još jedan zanimljiv detalj: raspored hodnika i komora u piramidi nije savršeno simetričan. Prema Šeringu, to nije greška, već dokaz da su graditelji morali da prilagođavaju položaj prostorija zbog unutrašnjih mehanizama za podizanje.

Drugim rečima, dizajn piramide možda nije vođen samo religijom i simbolikom, već i vrlo praktičnim inženjerskim razlozima.

Čak i spoljašnji oblik dobija novo objašnjenje

Blaga zakrivljenost strana piramide i promena visine kamenih slojeva mogli bi, prema ovoj teoriji, da budu posledica pomeranja unutrašnjih rampi i tačaka podizanja tokom gradnje.

Model takođe predviđa da u piramidi nema velikih neotkrivenih komora, što se poklapa sa rezultatima savremenih skeniranja pomoću miona, iako je moguće da u višim delovima postoje manji ostaci starih hodnika.

Ako se potvrdi – menja se istorija

Ako se ova teorija pokaže tačnom, mogla bi potpuno da promeni ono što znamo ne samo o Velikoj piramidi, već i o načinu gradnje drugih piramida u Egiptu.

U tom slučaju, drevni Egipćani bi se pokazali kao mnogo sofisticiraniji inženjeri nego što se do sada mislilo — sa znanjem o mehanici koje je daleko ispred svog vremena.