Dok većina roditelja bira savremene metode, ekrane i prezaštićenost, ona se odlučila za starinski, seoski pristup vaspitanju, kakav pamte generacije koje su odrastale pre interneta i pametnih telefona.

Na selu, kako Daša često ističe, uvek ima posla i nikad se ne sedi skrštenih ruku. Upravo takav životni ritam vlada na porodičnom imanju na kom živi i radi, zbog čega je svoj pristup odgoju deteta duhovito nazvala – „Montesori na balkanski način“.

Život na imanju i „balkanski montesori“

Sudeći prema objavama na njenom Fejsbuku, Daša sa suprugom vodi imanje na kojem se nalazi hotel za kućne ljubimce i škola za dresuru pasa. Upravo tamo njen sin odrasta okružen prirodom, životinjama i svakodnevnim obavezama koje se na selu podrazumevaju.

U jednom od viralnih snimaka, koji se masovno deli na društvenim mrežama širom Balkana, Daša je napisala:„Balkan Montessori, 3. deo – Kad je dečja igra prava radna akcija! Šupa puna, drva složena, mali presrećan.“

Mali domaćin koji uči kroz igru

Razlog zbog kog su njeni snimci postali hit nisu skupe igračke, luksuzna putovanja ili savršeni kadrovi, već upravo suprotno – običan, svakodnevni život jednog deteta koje uči da radi kroz igru.

Dašin sin od najranijeg detinjstva učestvuje u poslovima primerenim njegovom uzrastu: slaže drva, čisti štalu, pomaže oko životinja, pa čak i uklanja sneg, sve to uz osmeh i vidljivo zadovoljstvo.

Na jednom od snimaka se našalila i dodala:
„Ne zovite socijalnu službu – dete uživa!“

Reakcije javnosti: oduševljenje i nostalgija

Njen „balkanski montesori“ pristup naišao je na veliko odobravanje, naročito među onima koji smatraju da su današnja deca previše zaštićena, da provode previše vremena pred ekranima i da ne razvijaju osnovne životne veštine.

Mnogi komentari ističu da ovakav način odrastanja gradi radne navike, samopouzdanje i odgovornost, ali i vraća veru u vrednosti na kojima su odrasle prethodne generacije.

Šta je Montesori metod?

Montesori metod vaspitanja razvio je italijanski lekar i pedagog Marija Montesori (1870–1952), sa osnovnom idejom da dete ne treba „puniti znanjem“, već mu omogućiti da se samostalno razvija kroz iskustvo, rad i slobodu izbora.

Danas se Montesori metod primenjuje širom sveta u vrtićima i školama, ali primer mlade Slovenke pokazuje da se njegove osnove mogu uspešno spojiti sa tradicionalnim, seoskim načinom života – uz mnogo prirode, rada i igre.

BONUS VIDEO