Rastuće temperature mogle bi dovesti do čak 700.000 dodatnih smrtnih slučajeva širom sveta, zaključili su naučnici.

Kako globalne temperature rastu, ljudi postaju manje fizički aktivni, a ova promena bi mogla dovesti do stotina hiljada dodatnih prevremenih smrti širom sveta u narednim decenijama, otkriva nova studija.

Istraživači iz grupe latinoameričkih univerziteta analizirali su globalna zdravstvena istraživanja Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i podatke o temperaturi iz skupa podataka Jedinice za klimatska istraživanja na Univerzitetu Istočne Anglije koji je obuhvatio 156 zemalja između 2000. i 2022. godine.

Otkrili su da se za svaki dodatni mesec sa prosečnim temperaturama iznad 29 stepeni Celzijusa, fizička neaktivnost povećavala za 1,4 procentna poena širom sveta, prema studiji objavljenoj u časopisu The Lancet Global Health.

Rastuće temperature mogle bi dovesti do 470.000 do 700.000 dodatnih smrtnih slučajeva širom sveta svake godine do 2050. godine, uzrokovanih toplijim vremenom koje može učiniti ljude manje fizički aktivnim.

Trenutno, samo oko 65% ljudi širom sveta dovoljno vežba, ali neaktivnost već doprinosi otprilike 5% globalnih smrtnih slučajeva.

U kompjuterskim simulacijama korišćenim u studiji, porast temperature je pogoršao problem. Tropske zemlje sa niskim i srednjim prihodima u regionima kao što su Karibi i podsaharska Afrika verovatno bi bile najteže pogođene, otkrila je studija.

U njima će ekstremna toplota veoma otežati udobno i bezbedno kretanje napolju.

Studija je istakla da su mnoge od najpogođenijih tropskih oblasti takođe najmanje opremljene da se nose sa zdravstvenim efektima porasta temperature. Ovi regioni već imaju viši nivo fizičke neaktivnosti i često nemaju dovoljno resursa, poput klimatizovanih prostora, koji pomažu ljudima da ostanu aktivni tokom ekstremnih vrućina.

Vruće vreme obeshrabruje fizičku aktivnost jer kretanje postaje i psihološki i fizički izazovnije, što dovodi do toga da se ljudi manje kreću, pokazala je studija.

Žene i starije osobe mogu jače osetiti efekte jer se njihova tela često teže hlade, rekao jeKristijan Garsija-Vitulski, glavni autor studije i istraživački saradnik u Lancet Countdown Latin America i profesor na Papskom katoličkom univerzitetu u Argentini.


Istraživači kažu da kreatori politike treba da redizajniraju gradove kako bi pomogli ljudima da ostanu aktivni u vrućim uslovima. Takođe preporučuju jasnije poruke javnog zdravlja o tome kako bezbedno vežbati na visokim temperaturama i proširenje pristupa mestima sa kontrolisanom klimom gde ljudi mogu ostati fizički aktivni, piše abcnews.