Tim evropskih istraživača ispitao je različite faktore koji utiču na to koliko dugo osoba živi.

Svoje nalaze objavili su u časopisu Psichological Science 2016. godine, a najveći prediktor dugog života ispostavio se kao prilično iznenađujući.

Kako procenjujete sopstveno zdravlje?

Naučnici su otkrili da to kako neko procenjuje sopstveno zdravlje govori više o njegovim šansama za dug život nego klasične medicinske mere zdravlja.

Studija je obuhvatila više od 6.000 britanskih odraslih osoba starosti od 41 do 93 godine na početku istraživanja, sa prosečnom starošću od oko 65 godina. Učesnici su praćeni 29 godina, od 1983. do 2012. godine, kako bi se dobila kompletna slika njihovog zdravlja.

Studija je bila veoma detaljna. Na svakih nekoliko godina, istraživači su prikupljali medicinske podatke učesnika, poput krvnog pritiska, holesterola i toga da li koriste duvan ili alkohol. Učesnici su takođe sami beležili neke svoje dnevne navike, poput sati spavanja i uzetih lekova.

Učesnici su davali i procene o tome koliko im je teško da obavljaju svakodnevne aktivnosti poput penjanja uz stepenice ili kuvanja, kako bi se pratio eventualni pad funkcionalnosti. Istraživači su više puta tokom godina procenjivali i njihove kognitivne sposobnosti, kao što su pamćenje i brzina obrade informacija.

Dugovečnost

Važno je kako sebe doživljavate

Sveobuhvatna studija uključila je 65 različitih faktora rizika smrtnosti, ali naučnici su otkrili da je najvažniji prediktor dugovečnosti kako osoba doživljava sopstveno zdravlje.

Učesnici koji su smatrali da su zdravi zaista su živeli duže od onih koji su imali suprotno mišljenje. Drugim rečima, možda zapravo možete „uveriti“ sebe da ste predodređeni da živite duže.

I drugo istraživanje dalo je slične rezultate

Naučnici i medicinski stručnjaci koji su radili na studijama nisu očekivali da će pronaći da ličnu procenu sopstvenog zdravlja — čak i ako je pogrešna — može biti najbolji pokazatelj dugovečnosti. Međutim, nisu jedini koji su došli do takvog zaključka.

U studiji Stenford univerziteta iz 2017. godine dobijeni su slični rezultati. Istraživači su primetili da ljudi koji misle da su manje aktivni od svojih vršnjaka žive kraće, čak i kada njihova percepcija nije u potpunosti tačna. Profesori sa Stenforda su smatrali da bi to moglo biti posledica placebo efekta.

Iako zvuči pomalo zbunjujuće, izgleda da pozitivno razmišljanje zaista ima ulogu u fizičkom zdravlju.

Tajna je u optimizmu

Stručnjaci nisu potpuno sigurni zašto se to dešava. Moguće je da optimizam vodi ka zdravijim životnim izborima. Takođe, moguće je da imaju niži nivo upala u telu i jači imunološki sistem zbog nižeg nivoa stresa.

Iako ovo zvuči ohrabrujuće, nije univerzalno pravilo. Osobe koje se bore sa mentalnim zdravstvenim problemima poput depresije ne mogu jednostavno „pozitivnim razmišljanjem“ da produže život, kao što ni osobe sa hroničnim bolestima ne mogu lako da održavaju stalno pozitivan stav.

Nema sumnje da postoji veza između toga kako neko doživljava sopstveno zdravlje i koliko dugo živi. Međutim, neke stvari su van naše kontrole i ovo ne treba shvatiti kao univerzalni „lek“, piše Your Tango.