Na prvi pogled zvuči pomalo morbidno, ali kada čujete o čemu se radi, shvatićete zašto mnogi kažu da je ovo jedna od najpametnijih životnih navika.

Šveđani imaju praksu koja se zove „death cleaning“, odnosno „čišćenje pre smrti“. Suština je jednostavna, dok ste živi i potpuno svesni svojih odluka, polako sređujete kuću i rešavate se stvari koje vam više ne trebaju.

Drugim rečima, ne ostavljate porodici haos iza sebe.

Koliko puta ste ušli u nečiji stan i videli fioke prepune računa starih 20 godina, kese pune „možda će zatrebati“ stvari, gomilu odeće koja se ne nosi i predmete kojih se niko ni ne seća?

Upravo to Šveđani pokušavaju da izbegnu.

Ideja nije da pobacate sve i živite minimalistički po svaku cenu. Poenta je da zadržite ono što vam zaista znači, a sklonite višak koji samo zauzima prostor i jednog dana može postati teret vašim najbližima.

Ovaj koncept je postao svetski poznat zahvaljujući knjizi švedske autorke Margarete Magnuson, koja tvrdi da ovo nije stvar starosti, već pametne organizacije života.

I stručnjaci za organizaciju prostora širom sveta danas podržavaju ovu filozofiju. Kažu da višak stvari ne opterećuje samo kuću, već i glavu.

Manje stvari znači manje nereda, manje stresa i više prostora za ono što vam je stvarno važno.

Posebno zanimljivo, psiholozi tvrde da ovakvo raščišćavanje kod mnogih ljudi donosi osećaj mira i kontrole.

Jer nije stvar samo u starim stvarima. To je često i emotivno raščišćavanje.

Naravno, niko ne kaže da treba baciti uspomene. Fotografije, pisma, porodični predmeti i sitnice koje imaju dušu naravno ostaju.

Ali iskreno  da li vam stvarno treba pet starih mobilnih telefona, kablovi za uređaje koje više ni ne koristite i orman pun garderobe koju niste obukli godinama?

Možda Šveđani ipak imaju poentu.

Nije jezivo razmišljati o tome šta ostavljamo iza sebe. Mnogo je teže ostaviti nered koji će neko drugi morati da sređuje.