Baklava, jedna od najpoznatijih poslastica na svetu, našla se u centru međunarodne rasprave nakon što su Turska i Azerbejdžan zajednički podneli zahtev UNESCO-u da je uvrsti na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa.
Ova tradicionalna poslastica pravi se od tankih slojeva kora, nadeva od seckanih orašastih plodova i preliva od šećernog sirupa ili meda. Iako je danas popularna u brojnim zemljama Balkana, Bliskog istoka, Kavkaza i Azije, mnoge države imaju sopstvenu verziju i smatraju je delom svog kulinarskog nasleđa.
Spor oko porekla baklave traje godinama. Turska tvrdi da je njen savremeni oblik nastao u Osmanskom carstvu, posebno u Istanbulu, dok pojedini grčki istoričari navode da koreni ove poslastice sežu do Vizantijskog carstva.
Osim Turske i Grčke, još desetak zemalja smatra da baklava pripada njihovoj gastronomskoj tradiciji.
Posebnu pažnju privukla je baklava iz turskog grada Gazijantepa, koja je 2013. godine dobila zaštićenu geografsku oznaku Evropske unije pod nazivom "Antep Baklavası". Od tada se rasprave o poreklu ove poslastice dodatno intenziviraju.
Turska istoriografija insistira na tome da je baklava u svom modernom obliku nastala u osmanskom Istanbulu, grčki istoričari tvrde da je ovaj kultni kolač izmišljen u Vizantijskom carstvu iz kojeg je stvorena i savremena Grčka, a još 15-ak zemlja na tlu Evrope i Azije smatra da baklava pripada njima.
Grčki poslanici u Evropskom parlamentu su u januaru 2025. godine podneli prigovor u kojem ističu grčko poreklo baklave i izražavaju zabrinutost zbog toga što Azerbejdžan i Turska polažu pravo na ovaj specijalitet.
Pitanje baklave deo je šireg trenda u kojem države pokušavaju da zaštite svoja tradicionalna jela pred UNESCO-om. Iako priznanje ove organizacije nema direktne finansijske posledice, ono donosi međunarodnu vidljivost i može da doprinese promociji nacionalne kulture.
Da li će baklava dobiti status kulturnog nasleđa kao zajednička azerbejdžansko-turska tradicija biće poznato nakon narednog zasedanja UNESCO-a, piše hurrietdailynews.
Komentari (0)