Sumnja da sagovornik nešto prećutkuje može se javiti u različitim situacijama – tokom poslovnog sastanka, prvog izlaska ili običnog razgovora sa prijateljima.

Promena glasa, neobičan izraz lica ili pokret koji se ne slaže sa izgovorenim rečima često mogu da privuku pažnju i navedu nas da se zapitamo da li je osoba iskrena.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da govor tela nije siguran način za otkrivanje laži. Velika analiza više od 200 istraživanja pokazala je da ljudi istinu i laž pravilno razlikuju u proseku u oko 54 odsto slučajeva – što je tek nešto bolje od slučajnog pogađanja.

Zbog toga stručnjaci savetuju da se ne traži jedan „dokaz“, već kombinacija promena u ponašanju.

Glas postaje viši na kraju rečenice

Stručnjakinja za govor tela Vanesa van Edvards objašnjava da jedan od detalja koji može privući pažnju jeste iznenadna promena tona glasa.

Neki ljudi, kada izgovaraju nešto u šta nisu potpuno sigurni, nesvesno podignu glas na kraju rečenice tako da ona zvuči kao pitanje, iako bi trebalo da bude izjava.

To se može primetiti kada neko govori cenu, datum, obećanje ili odgovara na direktno pitanje.

Ipak, promena tona sama po sebi nije dokaz prevare. Može biti posledica treme, nesigurnosti ili jednostavno načina govora.

Odjednom počinje da govori tiše

Još jedan mogući znak nelagode jeste kada sagovornik usred razgovora naglo utiša glas.

Prema Van Edvards, ljudi često menjaju način govora kada dođu do teme koja im izaziva stres ili neprijatnost. To se može primetiti i tokom poslovnih razgovora, kada osoba samouvereno govori o ideji, ali zatim tiše izgovara delove vezane za novac, probleme ili izazove.

Takva promena ne mora da znači da neko laže, već može ukazivati na deo razgovora u kojem se osoba oseća manje sigurno.

Kada reči i pokreti nisu usklađeni

Posebnu pažnju može privući nesklad između onoga što osoba govori i onoga što pokazuje telom.

Primer za to je kada neko kaže „da“, ali istovremeno odmahuje glavom, ili izgovori „ne“ dok klima glavom.

Takva reakcija ponekad može ukazivati na unutrašnje kolebanje ili nelagodu, ali gestove uvek treba posmatrati u kontekstu. Neki ljudi određene pokrete prave iz navike, a način komunikacije razlikuje se i među kulturama.

Kratkotrajni izraz nelagode na licu

Stručnjaci savetuju da se obrati pažnja i na kratke promene izraza lica.

Skupljanje nosa, podizanje nozdrva ili pokazivanje gornjih zuba mogu biti povezani sa osećajem gađenja ili neprijatnosti.

Ako osoba rečima hvali neku ideju, a lice joj na trenutak pokazuje negativnu reakciju, to može biti znak da postoji neslaganje ili nelagodnost.

Međutim, ni izraz lica nije dovoljan da nekoga optužimo za laganje. Grimasa može nastati zbog nervoze, umora, neprijatnog mirisa ili neke potpuno druge misli.

Najvažnija je promena u ponašanju

Najbolji način za procenu nije traženje jednog znaka, već obraćanje pažnje na to kako se osoba inače ponaša.

Ako neko uobičajeno govori tiho, često dodiruje lice ili menja ton glasa, to ne znači da nešto krije. Mnogo je značajnija iznenadna promena koja se pojavljuje tek kada razgovor dođe do određene teme.

Umesto brzog zaključivanja, korisnije je postaviti dodatna pitanja, tražiti objašnjenja i proveriti da li priča ostaje dosledna.

Govor tela može pomoći da primetimo nelagodu ili nesigurnost, ali nikada ne bi trebalo da bude jedini dokaz da je neko slagao.