Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra, 19. avgusta, obeležavaju Preobraženje Gospodnje, jedan od 12 velikih Hristovih praznika. Međutim, prema narodnom predanju, posebnu simboliku ima upravo noć koja prethodi prazniku, odnosno večeras.

Naši stari verovali su da se u noći uoči Preobraženja događa nešto posebno i da čovek tačno u ponoć treba da uradi jednu stvar da se u tišini pomoli i zamisli jednu, najvažniju želju.

Večeras u ponoć pogledajte u nebo

U narodnom predanju Preobraženje se ponekad naziva i „letnjim Bogojavljenjem“. Postojalo je verovanje da se tokom ove noći nebo „preobražava“, a da se tačno u ponoć otvaraju „Božja vrata“.

Zbog toga su ljudi nekada ostajali budni do ponoći. Kada bi sat otkucao dvanaest, izlazili bi napolje, pogledali prema nebu i u tišini izgovarali molitvu.

Verovalo se da tada ne treba tražiti mnogo stvari niti nabrajati želje. Čovek bi trebalo da se smiri, razmisli šta mu je zaista najvažnije i poželi samo jedno.

Najčešće su se molili za zdravlje dece i ukućana, mir u porodici, ljubav, sreću i izbavljenje iz nevolje.

Naravno, reč je o narodnom verovanju, a ne crkvenom pravilu. Suština praznika u pravoslavnoj tradiciji jeste sećanje na Hristovo Preobraženje, molitva i bogosluženje.

Pre spavanja ostavite svađu iza sebe

Uz ovu noć vezivao se i običaj da se praznik dočeka mirno. Zato se smatralo da uoči Preobraženja ne valja ulaziti u svađe, nositi ljutnju niti nekome želeti zlo.

Simbolika samog praznika jeste promena i preobražaj, pa se i u narodu ova noć doživljavala kao prilika da čovek razmisli šta bi u svom životu želeo da promeni nabolje.

Zato, prema starom običaju, večeras pred ponoć ostavite telefon, utišajte kuću i odvojite nekoliko trenutaka za sebe. Ako želite da ispoštujete narodno verovanje, u ponoć pogledajte prema nebu, pomolite se i zamislite samo jednu želju onu koja vam je najviše na srcu.

A sutra važe drugačiji običaji

Preobraženje uvek pada tokom Gospojinskog posta, pa je trpeza posna, uz razrešenje na ribu, ulje i vino.

U narodu se govorilo da se na ovaj praznik „preobražava i gora i voda“, odnosno da od Preobraženja počinje polagani prelazak iz leta u jesen. Jutra postaju hladnija, dani kraći, pa je nastala i izreka da na Preobraženje „sunce okreće leđa letu, a osmehuje se zimi“.

Postojala su i brojna druga narodna verovanja. Govorilo se da na praznik ne treba prespavati dan, jer će čovek navodno biti pospan tokom godine, dok se ženama savetovalo da ne plaču kako ih, prema verovanju, tuga ne bi pratila.