Retke serije iz evropskih mikrodržava, kao i posebne greške nastale prilikom kovanja, na tržištu kolekcionara mogu dostići vrtoglave iznose.

Dok većina Evropljana na novčić od dva evra gleda samo kao na sitniš kojim će platiti kafu ili parking, kolekcionari su za pojedine primerke spremni da izdvoje pravo malo bogatstvo.

Poznavaoci numizmatike i podaci sa internet aukcija pokazuju veliko interesovanje za posebne serije, ali i za novčiće sa greškama nastalim tokom kovanja. Upravo takve nepravilnosti mogu višestruko da povećaju vrednost naizgled sasvim običnog novčića, pa se za pojedine primerke traže desetine hiljada evra.

Prema pisanju austrijskog lista Heute, jedan od najekstremnijih primera je grčki novčić sa izraženom greškom pri kovanju, čija se vrednost procenjuje na oko 100.000 evra.

Ipak, takvi slučajevi su izuzetno retki. Manje poznati primerci mogu, u zavisnosti od retkosti, očuvanosti i interesovanja kolekcionara, dostići vrednost od nekoliko stotina ili nekoliko hiljada evra.

Posebno se traže novčići iz malih evropskih država

Na tržištu kolekcionarskih novčića posebno su cenjeni primerci iz evropskih mikrodržava.

Andora, Monako, San Marino i Vatikan izdaju određene novčiće u veoma malim tiražima, pa ne čudi što pojedina izdanja vremenom postaju veoma tražena među kolekcionarima.

Jedan od najpoznatijih primera jeste prigodni novčić od dva evra iz Monaka, izdat 2007. godine povodom 25. godišnjice smrti princeze Grejs Keli.

Tiraž je bio ograničen na samo 20.000 primeraka, a prema navodima izvora, danas se ovaj novčić prodaje za oko 3.000 evra.

Greška pri kovanju može drastično da podigne cenu

Nisu, međutim, samo mali tiraži ono za čim kolekcionari tragaju. Posebno interesovanje izazivaju i novčići sa autentičnim greškama nastalim tokom proizvodnje.

Jedna takva nepravilnost u numizmatičkim krugovima slikovito se naziva „pečeno jaje“. Reč je o grešci kod koje je središnji deo novčića primetno izdignut u odnosu na njegov spoljašnji prsten.

Traže se i primerci sa pogrešnim natpisima na ivici. Kao primer navode se irski novčići koji greškom imaju holandski natpis na obodu.

Visoke cene mogu dostići i pojedini novčići sa motivom stilizovane ljudske figure, izdati 2009. godine povodom desetogodišnjice Ekonomske i monetarne unije, ali pre svega kada imaju dodatne proizvodne anomalije.

Ne znači svako oštećenje da u rukama imate bogatstvo

Ipak, numizmatičari upozoravaju da ne treba odmah slaviti čim na novčiću primetite nešto neobično.

Tržište je prepuno primeraka koje prodavci predstavljaju kao „retke“ ili „pogrešno iskovane“, iako je zapravo reč o običnim mehaničkim oštećenjima nastalim tokom godina provedenih u opticaju.

Prave greške nastale tokom kovanja statistički su veoma retke. Zbog toga stručnjaci savetuju da se novčić, pre nego što mu pripišete veliku vrednost ili pokušate da ga prodate, odnese na stručnu numizmatičku procenu.

Dakle, sledeći put kada vam kusur završi u džepu, možda nije loše da novčić od dva evra pogledate malo pažljivije. Većina će, naravno, vredeti upravo dva evra – ali poneki retki primerak može da bude sasvim druga priča.