Tek smo zakoračili u septembar, a već se pojavljuju prve priče o tome kakva nas zima čeka. Posebnu pažnju privukao je takozvani stogodišnji kalendar, prema kojem bi obilniji sneg u delovima Evrope mogao da stigne već početkom decembra.

Ipak, pre nego što izvadite najdeblju jaknu iz ormara, postoji važan detalj - ovaj kalendar nije meteorološka prognoza, a aktuelni modeli za sada ne najavljuju ekstremno hladnu zimu u većem delu Evrope.

Stari kalendar sneg „vidi“ već početkom decembra

Stogodišnji kalendar nastao je još u 17. veku, a njegov autor bio je opat Mauricijus Knauer. Vremenske prilike pokušavao je da predvidi na osnovu sedmogodišnjih ciklusa i tadašnjih astroloških verovanja, prvenstveno da bi pomogao poljoprivredi.

Prema verziji kalendara koja se danas prenosi, prvi mraz očekuje se sredinom novembra, dok bi 1. decembra u Nemačkoj mogao da padne obilniji sneg.

Ali takve datume treba shvatiti kao zanimljivost, a ne kao pouzdanu prognozu. Savremena meteorologija ne može početkom septembra da kaže kog će tačno dana sneg pasti u Srbiji ili bilo kom konkretnom gradu nekoliko meseci kasnije.

A šta za Srbiju kaže RHMZ?

Tu priča postaje mnogo zanimljivija.

Najnovija sezonska prognoza Republičkog hidrometeorološkog zavoda za sada ne nagoveštava početak ekstremno hladne zime. Naprotiv, novembar bi trebalo da bude topliji od proseka, sa temperaturama uglavnom za jedan do dva stepena iznad višegodišnjih vrednosti.

Za decembar RHMZ trenutno navodi: „blaži i prosečno vlažan decembar“.

U Beogradu se prognozira prosečna minimalna temperatura oko 2,9 stepeni, dok bi srednja maksimalna trebalo da bude oko 8,8 stepeni. Temperature se u proseku očekuju jedan do dva stepena iznad višegodišnjih vrednosti, dok bi količina padavina trebalo da ostane približno u granicama proseka.

To, naravno, ne znači da neće biti snega ili nekoliko veoma hladnih dana. Sezonska prognoza govori o proseku tokom celog meseca, a unutar blažeg decembra sasvim je moguć kraći prodor hladnog vazduha i sneg.

Ove zime postoji još jedan veliki faktor

Meteorolozi pažljivo prate El Ninjo, koji se ove godine veoma brzo pojačava.

Američka NOAA je u avgustu objavila da postoji više od 90 odsto verovatnoće da će El Ninjo tokom jeseni i zime 2026/27. postati veoma snažan. Još zanimljivije, procenjuju da postoji 69 odsto šanse da tokom perioda oktobar-decembar dostigne nivo koji bi nadmašio prethodne događaje zabeležene od 1950. godine prema njihovom novom indeksu.

Međutim, ni veoma snažan El Ninjo ne znači automatski ledenu zimu u Srbiji. Njegov uticaj na Evropu mnogo je složeniji nego na Severnu Ameriku.

Trenutni modeli imaju iznenađenje za Evropu

Najnoviji dugoročni proračuni ECMWF-a i britanskog UKMO-a trenutno naginju ka blažoj zimi i manjoj količini snega u nizinama velikog dela Evrope. Više snega očekivalo bi se na severu i severoistoku kontinenta i na visokim planinama, dok su izgledi za prirodni sneg slabiji u nižim predelima centralne i južne Evrope, uključujući deo Balkana.

To ne znači „zima bez snega“. Dovoljna su dva ili tri prodora veoma hladnog vazduha da se tokom inače blage zime pojave ozbiljne snežne epizode.

I upravo tu treba biti oprezan sa naslovima o „najhladnijoj zimi u poslednjih 100 godina“. Za takvu tvrdnju trenutno nema osnova.

Za Srbiju je u ovom trenutku mnogo realniji scenario toplijeg novembra i blažeg decembra, uz mogućnost povremenih hladnih prodora i snega. Kako se zima bude približavala, prognoze će postajati znatno pouzdanije.