Kampi Flegrei, ogromna kaldera u blizini Napulja, već decenijama se podiže, podrhtava i oslobađa gasove – ali za sada nema znakova da je erupcija neposredno pred vratima.

Ipak, nova istraživanja pokazuju da su višedecenijska pomeranja tla i zemljotresi postepeno oslabili gornje slojeve Zemljine kore iznad vulkanskog sistema. To znači da bi buduća aktivnost mogla da se odvija drugačije nego tokom prethodnih perioda nemira.

Poslednja erupcija - pre 500 godina

Kampi Flegrei poslednji put je eruptirao 1538. godine, kada je u blizini Pozuolija nastao Monte Nuovo. Od tada nije bilo nove erupcije, ali vulkanski sistem nikada nije potpuno mirovao.

Istraživači sa Univerziteta u Londonu (UCL) i italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV) razvili su model kojim su povezali zemljotrese sa podizanjem tla kako bi utvrdili na koji način se naprezanje nakuplja i oslobađa u Zemljinoj kori.

Rezultati su ozbiljni, ali ne predstavljaju najavu neposredne erupcije.

Stene više ne mogu samo da se savijaju pod pritiskom, već sve više pucaju i pomeraju se duž rascepa i raseda.To, međutim, ne znači da će doći do potpunog pucanja kore niti da će vulkan eruptirati.

Vulkan 1

Supervulkan u blizini Napulja

Kampi Flegrei je ogromna kaldera široka oko 13 kilometara, koja obuhvata deo šireg područja Napulja i prostire se sve do zaliva Pozuoli.

Njegova savremena aktivnost odvijala se u nekoliko većih epizoda. Značajna podizanja tla zabeležena su između 1950. i 1952, 1969. i 1972. i 1982. i 1984. godine, dok je novo, sporije podizanje počelo tokom 2000-ih.

Iako se često naziva „supervulkanom“, stručnjaci ga preciznije opisuju kao veliku aktivnu kalderu. U njegovoj dalekoj prošlosti dogodile su se ogromne eksplozivne erupcije, ali poslednja erupcija 1538. godine bila je mnogo manjih razmera.

Prema proračunima naučnika, efektivna zatezna čvrstoća dela kore koji je podložan pucanju smanjila se oko 2,5 do tri puta u odnosu na stanje pre 1980-ih.Posebno važna promena primećena je oko 2020. godine, kada se odnos između zemljotresa i podizanja tla promenio. Naučnici su to protumačili kao znak da se deformacija sve više odvija kroz pucanje i pomeranje stena.

Drugim rečima, pukotine postaju sve važniji način na koji Zemljina kora pokušava da „podnese“ pritisak ispod vulkana.

Oslabljena kora brine naučnike

Situacija ispod Kampi Flegreija mnogo je složenija od jednostavnog scenarija u kojem se magma probija ka površini.

Istraživanje iz 2023. godine ukazuje da bi nagomilavanje vulkanskih gasova na dubini od oko tri kilometra moglo da pokreće veliki deo sporih deformacija tla.

Ispod tog plićeg sistema nalazi se dublja oblast bogata rastopljenim stenama. Ukoliko se pukotine u Zemljinoj kori povežu, gasovi pod pritiskom mogli bi lakše da pronađu put ka površini. To bi, u određenim okolnostima, moglo čak da smanji deo pritiska.

Naučnici zato ne vide samo jedan mogući ishod.Jedan scenario je da se putevi kojima prolaze gasovi i tečnosti promene i da podizanje tla prestane. Drugi je da se pukotine naizmenično otvaraju i zatvaraju, što bi izazivalo smenjivanje podizanja i spuštanja tla.Postoji i mogućnost da nastavak pritiska dovede do potpunog pucanja dela gornje kore.

Upravo zato naučnike brine oslabljena kora: ukoliko bi magma u budućnosti krenula naviše, mogla bi lakše da pronađe put kroz već oštećene slojeve.

Vulkan 3

Nova istraživanja otkrivaju sve složeniji sistem

Istraživanja sprovedena nakon 2023. godine dodatno su pokazala da u nemirima Kampi Flegreija učestvuju i magma i tečnosti pod visokim pritiskom.

Studija iz 2024. godine, koja je kombinovala geodetska merenja i analizu stena, ukazala je da sadašnje nemire na kraju pokreće magma koja se uzdiže sa dubine od najmanje osam kilometara.

Istraživači su utvrdili i da se plići izvor deformacije širio i pomerao naviše – sa oko 5,9 na 3,9 kilometara dubine. Druga istraživanja pokazala su da se seizmička aktivnost brzo menja. Analiza iz 2025. godine zabeležila je sve češće serije zemljotresa između 2021. i 2024. godine, istovremeno sa ubrzanim podizanjem tla i povećanim oslobađanjem gasova.

A onda je 31. jula 2026. godine Kampi Flegrei zabeležio najjači zemljotres ikada registrovan instrumentima.

INGV je ovaj potres procenio na magnitudu Md 4,7, odnosno Mw 4,4, na dubini od oko tri kilometra, između Pozuolija i Kvarte. Do sledećeg jutra u tom području registrovano je čak 169 zemljotresa, magnitude Md 0 ili veće.

Žuti nivo uzbune

Ipak, snažan zemljotres iz jula nije označio početak nezaustavljivog puta ka erupciji.

U svom najnovijem nedeljnom izveštaju, objavljenom 1. septembra, INGV je naveo da je između 24. i 30. avgusta registrovano samo 13 lociranih zemljotresa, od kojih je najjači imao magnitudu 1,8.

Trenutna merenja ne pokazuju znake značajnog kratkoročnog povećanja vulkanske aktivnosti.

Kampi Flegrei se i dalje nalazi na žutom nivou uzbune. To znači da su pojedini parametri aktivnosti iznad uobičajenih vrednosti, ali da erupcija trenutno nije prognozirana kao neposredna opasnost.

Naučnici upozoravaju da bi naredna velika kriza mogla izgledati drugačije od prethodnih. Zbog toga je kontinuirano praćenje ovog područja od ogromnog značaja, piše Brighter Side of News.