Jesen sa sobom donosi niže temperature, češće padavine i manje provetravanja prostorija, pa se u mnogim domovima pojavljuje problem sa povećanom vlagom. Zamagljeni prozori često su prvi znak da se u vazduhu nalazi više vlage nego što bi trebalo.

Ako se problem dugo ignoriše, kondenzacija može doprineti stvaranju uslova pogodnih za pojavu buđi. Zato je važno reagovati na vreme i, pre svega, pronaći izvor vlage.

Odakle dolazi vlaga u domu?

Vlaga u stanu ne nastaje samo zbog loše izolacije, starih prozora ili nedovoljne ventilacije. Deo vlage svakodnevno stvaramo i sami.

Najčešći izvori su:

  • kuvanje i ključanje vode,

  • kupanje i tuširanje,

  • sušenje veša u zatvorenom prostoru,

  • veći broj ljudi u prostoriji,

  • nedovoljno provetravanje,

  • problemi sa cevima, krovom ili zidovima.

Tokom hladnijih meseci situacija može biti izraženija jer se prozori ređe otvaraju. Topao i vlažan vazduh tada dolazi u kontakt sa hladnim površinama, poput stakala i spoljašnjih zidova, što može dovesti do kondenzacije.

Da li sobne biljke mogu da smanje vlagu?

Pojedine sobne biljke često se navode kao prirodni pomagači u regulisanju vlažnosti vazduha. Među njima su spatifilum, poznat kao „ženska sreća“, kao i neke vrste paprati.

Ipak, ne treba očekivati da će jedna biljka rešiti problem prekomerne vlage u prostoriji. Njihov uticaj je ograničen i ne može zameniti pravilno provetravanje, ventilaciju ili rešavanje građevinskog problema koji dovodi do vlage.

Ako imate biljke u domu, važno je i da ih ne zalivate prekomerno, jer i višak vode u saksijama može doprineti povećanju vlažnosti u neposrednoj okolini.

So i soda bikarbona mogu upiti određenu količinu vlage

U domaćinstvima se često koriste kuhinjska so i soda bikarbona kao jednostavni materijali koji mogu vezivati vlagu. Mogu se staviti u manje posude i postaviti na mesta gde se pojavljuje kondenzacija.

Ipak, njihov kapacitet je ograničen, pa ovakva rešenja mogu biti samo pomoćna mera. Kada se u prostoriji konstantno stvara velika količina vlage, mnogo je važnije pronaći uzrok problema.

Slična situacija je i sa peskom za mačke — može vezivati određenu količinu vlage, ali ne može zameniti odvlaživač vazduha ili odgovarajuću ventilaciju.

Najvažnije je pravilno provetravanje

Ako se prozori često magle, prvo treba obratiti pažnju na provetravanje. Kratko i intenzivno provetravanje može pomoći da se vlažan vazduh izbaci iz prostorije, naročito nakon kuvanja, tuširanja ili sušenja veša.

Tokom kuvanja koristite aspirator, a nakon tuširanja ostavite ventilaciju uključenu ili otvorite prozor kako bi para što pre izašla iz kupatila.

Ako se veš suši u stanu, poželjno je prostoriju dodatno provetravati.

Kada vlaga više nije samo neprijatnost?

Ako se buđ stalno vraća, pojavljuju se tamne fleke na zidovima, oseća se karakterističan miris ili se kondenzacija svakodnevno stvara na prozorima, problem ne treba rešavati samo kućnim trikovima.

Uzrok može biti loša izolacija, hladni mostovi, prodor vode, curenje instalacija ili nedovoljna ventilacija. U takvim slučajevima potrebno je utvrditi zbog čega vlaga nastaje i rešiti uzrok, a ne samo uklanjati posledice.

Redovno provetravanje, kontrola izvora vlage i pravovremeno reagovanje mogu pomoći da se u domu održi prijatnija sredina i smanji mogućnost nastanka buđi.