Najviše pažnje privukla je njegova neverovatno velika glavica belog luka, koja je svojom veličinom iznenadila čak i iskusne baštovane.

Rekordni primerak izmeren je i izvagan u rasadniku „Wargrave Nursery Plant Centre“ u engleskom Berkširu. Džinovska glavica bila je teška čak 1,75 kilograma, dok je njen prečnik iznosio impresivnih 19 centimetara.

Za poređenje, ova glavica bila je oko 35 puta teža od prosečne glavice belog luka kakva se obično može pronaći u prodavnicama.

Nije običan beli luk

Ipak, postoji važan detalj. Baretov rekorder nije klasičan beli luk, odnosno Allium sativum, već slonovski beli luk (Allium ampeloprasum), biljka srodna praziluku koja prirodno razvija mnogo veće glavice.

Međutim, čak je i u okviru ove vrste Baretov primerak pravi gigant. Rekordna glavica bila je približno četiri do pet puta veća od prosečne glavice slonovskog belog luka.

Njena veličina najbolje se može dočarati podatkom da bi, prema procenama, jedna takva glavica mogla da bude dovoljna za začinjavanje oko 1.400 porcija bolonjez sosa.

Baret slonovski beli luk uzgaja gotovo deset godina, a tokom tog perioda njegove glavice postajale su sve krupnije. Jedna od tajni njegovog uspeha jeste pažljiv odabir sadnog materijala – svake sezone birao je najveće čenove iz prethodne berbe kako bi naredne godine pokušao da dobije još veće biljke.

Rekordni primerak posadio je u septembru 2025. godine. Ukupno je zasadio 37 različitih čenova, pri čemu je pojedine grupe tretirao na različite načine kako bi video koji uslovi daju najbolje rezultate.

Zanimljivo je da biljka koja je na kraju oborila rekord nije dobila nikakvu posebnu negu u odnosu na ostale.

Tokom zime štitila ju je samo crna folija protiv korova, koja je istovremeno pomogla u zaštiti biljke od mraza.

d

Postavio još jedan rekord

Džinovski beli luk nije bio jedino Baretovo iznenađenje ove godine. Istog dana kada je potvrđen njegov rekord, predstavio je i posebno uzgojenu mahunu sorte „Train Driver“.

Mahuna je uzgajana tokom dve sezone i bila je teška 28 grama. Iako je sa 17,5 centimetara dužine bila nešto kraća od prošlogodišnjeg rekorda, njena težina bila je više od pet puta veća od uobičajene mahune šećernog graška.

Zbog toga je u Ginisovoj knjizi rekorda uvedena nova kategorija – najdža mahuna graška, a Baret je postao njen prvi rekorder.

Ovo nije prvi put da njegovi proizvodi privlače pažnju. Prošle godine postavio je, između ostalog, svetske rekorde za najveću lufu i najdužu mahunu šećernog graška.

Njegovi rezultati pokazuju koliko daleko takmičarski uzgoj povrća može da ode kada se godinama pažljivo biraju seme, sadni materijal i uslovi za rast. Za Bareta je, čini se, svaka nova sezona prilika da pomeri granice i uzgoji još neobičnije primerke.