Meteorolog Ivan Ristić upozorava da zima još nije rekla poslednju reč i da Srbiju, ali i veći deo Evrope, početkom februara očekuje novi prodor hladnoće, uz sneg i led. Prema njegovim najavama, aktuelno otopljenje predstavlja samo kratkotrajni predah nakon niza izuzetno hladnih dana u januaru.

Ristić navodi da modeli zasnovani na veštačkoj inteligenciji, konkretno IRIE AIFS sistem, ukazuju na povratak zime oko 6. februara. Prema tim projekcijama, hladan talas zahvatiće veliki deo evropskog kontinenta, dok će se u Srbiji ponovo stvoriti uslovi za sneg i jake mrazeve. Ipak, on ističe da se trenutno nalazimo u fazi postepenog porasta temperature, kako jutarnje, tako i dnevne, ali da će jak vetar, posebno košava tokom vikenda, doprineti osećaju znatno niže temperature nego što će pokazivati termometri.

Prethodni porast temperature tokom januara, nakon dugog perioda ledenih dana, Ristić opisuje kao kratku pauzu od zime. Kako objašnjava, novi priliv hladnog vazduha sa istoka Evrope ponovo će doneti mraz, sneg, a lokalno i ledenu kišu. Iako će biti padavina, ne očekuje se opasnost od poplava, jer će Srbija do kraja januara ostati pod uticajem arktičkog vazduha. Granica hladnog fronta nalazi se u blizini naše zemlje, zbog čega će povremeno biti i kiše, naročito u prelaznim zonama.

Prema Ristićevim rečima, nagle temperaturne oscilacije nastaju usled smene hladnog vazduha koji stiže iz pravca Rusije i toplijeg vazduha iz Sredozemlja. Novi jači prodori hladnoće mogući su već krajem januara, dok se u februaru očekuje još jedan, ali nešto blaži ledeni talas.

Na severu Srbije biće znatno hladnije, dok će se na jugu temperature kretati oko višegodišnjeg proseka, mada ni tamo nisu isključeni jaki jutarnji minusi. Prema njegovoj proceni, hladan period mogao bi da potraje duže, a prva dekada februara proteći će u pravom zimskom ambijentu. Dominiraće hladan vazduh sa istoka Evrope, uključujući Rusiju i Ukrajinu, uz mogućnost pojave ledene kiše.

Oštrina ove zime, kako ističe Ristić, podseća ga na zime iz osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka. Januar će, prema svemu sudeći, ostati upamćen po temperaturama koje su bile ispod proseka, što se u poslednjim godinama retko dešavalo.

Kada je reč o proleću, Ristić napominje da nas ne treba iznenaditi eventualni kratkotrajni skok temperature oko 20. februara, čak i do 20 stepeni. U drugoj dekadi februara moguće je izraženije otopljenje, ali bi takve visoke temperature bile prolaznog karaktera i samo najava dolaska proleća. Prave, stabilnije prolećne vrednosti, kako zaključuje, mogu se očekivati tek tokom marta.

BONUS VIDEO