Ako vam se poslednjih dana čini da vam se vrti u glavi, da vam pada krvni pritisak ili da se, uprkos porastu temperature, ne osećate dobro, to ne mora nužno da znači da je odmah potreban odlazak kod lekara. Razlog može biti u naglim i čestim promenama vremena, na koje ljudski organizam sve teže reaguje.

Danas se, praktično na svim nivoima, govori o vremenu i vremenskim prognozama. Temperature i iznenadna otopljenja, kakvima svedočimo, jesu promene na koje smo, barem teoretski, već morali da se naviknemo. Međutim, kada se svi ti nagli skokovi i padovi saberu, uključujući i ono što tek sledi, jasno je da nakon otopljenja ponovo dolazi zahlađenje.

Istovremeno, ekstremi se beleže širom sveta. U Sjedinjenim Američkim Državama i Rusiji temperature su naglo pale, dok je u Australiji oboren rekord po vrućini. Grčku je pogodilo snažno nevreme, a u Italiji je situacija otišla toliko daleko da se čitav deo jednog naselja odronio i survao. Olujni sistemi koji se kreću ka Velikoj Britaniji dodatno komplikuju situaciju.

Sve ove pojave dovele su do ozbiljnog haosa u saobraćaju, masovnih otkazivanja letova, problema u snabdevanju i zakrčenih puteva. Kada se pogleda ukupna slika, teško je poverovati da je reč o potpuno uobičajenim i prirodnim procesima, pogotovo imajući u vidu da se slični ekstremi nižu još od prvog januara ove godine.

O tome kako svet reaguje na ovakva nevremena, kako ljudi podnose promene i kako bi trebalo da se pripremimo za ono što dolazi, za Kurir televiziju govorili su prof. dr Sanja Klisarić, istraživač i književnik, Velibor Vukašinović, pilot u penziji, Milan Rogulja, saradnik Srpskog lekarskog društva i predsednik udruženja „Biogen“, kao i meteorolog Ivan Ristić.

„Moramo razumno da odgovorimo na izazove“

Prema rečima Milana Rogulje, biološki sistem čoveka jednostavno ne može da prati brzinu promena kojima smo izloženi.

– Organizam kakav mi jesmo nema dovoljno vremena da se prilagodi ovako naglim vremenskim oscilacijama. To se odnosi na sve – od ishrane i klime do ukupnog okruženja u kojem živimo. Biološki mehanizmi prilagođavanja znatno su sporiji od promena koje se dešavaju, naročito u uslovima ubrzanog tehnološkog razvoja i stalne težnje ka brzini. Time zapravo usporavamo svoje prirodne biološke satove i normalno prilagođavanje životnoj sredini. Od trenutka kada je čovek počeo da podređuje prirodu sopstvenim potrebama, ne razmišljajući o posledicama, već gledajući samo kratkoročnu korist, krenuo je lanac problema – objasnio je Rogulja.

On je dodao da ljudi sami sebi, načinom života, crpe višak energije.

– Bez obzira na to koliko vodimo računa o ishrani ili se adekvatno oblačimo, našem telu je potrebno mnogo više vremena da se prilagodi. Biološki, nemamo sposobnost da se tako brzo uskladimo sa promenama. Zato je ključno da razumno i promišljeno odgovorimo na izazove koji dolaze – naglasio je Rogulja.

Sumnje u „eksperimente“ prirode

Prof. dr Sanja Klisarić postavila je pitanje da li su neka ranija vremenska dešavanja bila svojevrsna najava ili čak test onoga što danas gledamo širom sveta.

– Postoje delovi planete gde su klimatski uticaji ograničeni, što otvara prostor za razmišljanje o mogućoj primeni savremenih znanja, uključujući i bioinženjering. Setimo se suša i ekstremnih kiša tokom devedesetih godina. Danas je teško poverovati da je sve to bilo isključivo delo prirode, naročito ako se uzme u obzir šta je tada dospelo na teritoriju naše države. Tek kasnije se počelo govoriti o sadržaju tih pojava, pa ostaje otvoreno pitanje da li su to bili svojevrsni eksperimenti za ono što danas gledamo globalno – rekla je Klisarić.

„Njujork ima minus 20 ujutru“

Meteorolog Ivan Ristić objasnio je da se ogroman talas hladnog vazduha iz Kanade spustio ka jugu Sjedinjenih Država, donoseći ekstremno niske temperature.

– Ni sami Amerikanci nisu očekivali ovako jaku ledenu zimu. Hladan vazduh, koji je ranije bio iznad Kanade, pomerio se ka jugu. Kanada se gotovo zagrejala, dok su SAD ostale pod udarom hladnoće. Treba imati u vidu da su SAD južnije od Beograda. Na primer, Njujork se po geografskoj širini nalazi približno kao Solun, Rim ili Madrid – pojasnio je Ristić.

On je dodao da razlika između suvog i vlažnog snega igra ključnu ulogu.

– U Njujorku su jutarnje temperature oko minus 20 stepeni, a tokom dana između minus 20 i minus 10, uz ogromne količine snega. Iako imaju odličan sistem čišćenja, sneg se stalno vraća. Suv sneg, naročito uz vetar, za svega 15 minuta ponovo prekrije sve. U Čikagu su temperature između minus 25 i minus 15 stepeni i grad je praktično zaleđen – zaključio je Ristić.

(Kurir.rs)