Bežični miševi danas su postali standard za mnoge korisnike jer nude veću slobodu pokreta i uredniji radni prostor bez kablova. Ipak, iza praktičnosti krije se nekoliko mana o kojima se ređe govori.
Za razliku od klasičnih modela sa kablom, bežični miševi komuniciraju sa računarom putem radio-signala, najčešće preko frekvencije od 2,4 GHz ili Bluetooth veze. To znači da uređaj konstantno emituje elektromagnetne talase kako bi održao vezu sa računarom.
Stručnjaci naglašavaju da je reč o nejonizujućem zračenju koje nema dovoljno energije da ošteti DNK ili izazove ozbiljna oboljenja. Ipak, pojedini korisnici osećaju nelagodu zbog stalnog prisustva elektromagnetnih talasa u neposrednoj blizini tela, posebno kada uređaji dugo rade na maloj udaljenosti.
Kod osoba koje su posebno osetljive na elektromagnetna polja ponekad se prijavljuju blage senzacije poput toplote u šaci ili laganog trnjenja, mada su takve pojave veoma retke i naučno nisu jasno potvrđene.
Talasi prolaze kroz okolinu
Signal koji emituje bežični miš prolazi kroz ruke, sto, odeću i druge predmete u blizini. Iako intenzitet opada sa udaljenošću, elektromagnetni talasi ostaju stalno prisutni tokom rada uređaja.
Pojedini korisnici upravo zbog toga pokušavaju da smanje broj bežičnih uređaja u prostorijama gde borave mala deca ili bebe, iako dosadašnja istraživanja nisu pokazala ozbiljne zdravstvene rizike od ovakvih uređaja.
Još jedna zanimljiva karakteristika jeste način komunikacije između miša i računara. Većina modela šalje signal u veoma kratkim intervalima, stotinama puta u sekundi, što znači da elektromagnetno polje praktično neprestano „pulsira“.
Iako ljudi uglavnom ne mogu da osete takve promene, nekima sama činjenica stalnog prisustva signala stvara psihološki osećaj nelagode, naročito u prostorijama punim bežičnih uređaja.
Skriveni problemi bežičnih miševa
Pored pitanja elektromagnetnih talasa, bežični miševi imaju i nekoliko praktičnih mana koje često nerviraju korisnike.
• Pražnjenje baterije predstavlja jedan od najčešćih problema. Kada se baterija isprazni usred rada, miš može potpuno prestati da reaguje u najgorem trenutku.
• Kašnjenje signala ili latencija uglavnom je neprimetno prosečnim korisnicima, ali gejmeri i profesionalni dizajneri često primećuju minimalno kašnjenje u odnosu na kablirane modele.
• Smetnje drugih uređaja takođe mogu praviti probleme. Wi-Fi mreže, Bluetooth uređaji ili čak mikrotalasne pećnice ponekad izazivaju trzanje kursora ili kratke prekide veze.
• Gubitak signala može dovesti do trenutnog prestanka rada, posebno ako se USB prijemnik pomeri ili dođe do prekida komunikacije.
• Viša cena je još jedan minus, pošto su bežični modeli uglavnom skuplji od standardnih miševa sa kablom, a mali USB dongle lako može da se izgubi.
Složenija elektronika znači više kvarova
Bežični miševi imaju više komponenti koje mogu otkazati u odnosu na klasične modele. Pored osnovne elektronike, tu su Bluetooth ili radio-moduli, baterije i USB prijemnici, pa je sam uređaj tehnički komplikovaniji.
Dok kablirani miš uglavnom radi po principu „uključi i koristi“, bežični modeli zavise od stabilne komunikacije između više različitih delova sistema.
Zbog toga se kod njih češće javljaju problemi poput prekida veze, trzanja kursora, kašnjenja ili potpunog gubitka funkcionalnosti.
Dodatni problem predstavlja i to što je složenija elektronika osetljivija na padove, vlagu i fizička oštećenja, pa se kvarovi često pojavljuju i kada uređaj spolja izgleda potpuno ispravno.
Komentari (0)